1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Presuda kao nova šansa

Mediji na njemačkom jeziku opširno su popratili presudu Međunarodnog suda pravde u Den Haagu kojom se odbacuju međusobne optužbe Hrvatske i Srbije za genocid. Mnogi ovu presudu vide kao šansu za novi početak.

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u naslovu svog komentara zaključuje kako je presuda iz Den Haaga „mudra presuda“. „Presuda po kojoj niti jedna strana nije počinila genocid ali su obje strane počinile zločine je jedna mudra presuda“, kaže autor koji istodobno zaključuje kako bi presuda u kojoj se jedna ili obje strane optužuju za genocid bila „pogubna“ po buduće odnose dviju država. No ipak: „Ova presuda nije oslobađajuća presuda za agresora u ovom ratu a to je nedvosmisleno Srbija. A Hrvatsku se još jednom podsjeća na to da uloga žrtve ne opravdava zločine”, zaključuje se u komentaru FAZ-a.

“Mi smo ti koji su dobri”

Slično komentira i Süddeutsche Zeitung (SZ). U komentaru pod naslovom „Mudri svjetski suci“ SZ zaključuje kako obje strane mogu biti zadovoljne presudom iz Den Haaga. „Za Srbe i Hrvate ova presuda uklanja veliku prepreku na putu ka pomirenju. Sada ni jedna ni duga zemlja ne mogu suprotnoj strani predbacivati najgori od svih zločina - genocid. Iako u Hrvatskoj gunđaju zbog presude, obje vlade bi trebale biti sretne što je slučaj star 16 godina riješen”, piše SZ. No to ne znači da bi sada povijesne događaje trebalo zaboraviti. “Hrvati i Srbi se ne bi trebali suočavati samo sa svojim žrtvama nego i počiniteljima. I to kroz pregovore, nastavu povijesti i pred nacionalnim sudovima. Samo ako se to dogodi možemo očekivati pomirenje”, zaključuje SZ.

Dobar poznavatelj prilika na području jugoistočne Europe, Norbert Mappes – Niediek u svom komentaru za Berliner Zeitung pod naslovom “Mi smo ti koji su dobri” zaključuje kako haška presuda dolazi u trenutku kada odnosi dviju zemalja “već dugo nisu bili tako loši”. Presuda je prema Berliner Zeitungu bila očekivana, “etničko čišćenje” nije genocid, no ipak je reakcija bila žestoka. „Činjenica da se na presudu reagiralo tako emocionalno, pokazuje koliko su malo održive bile dosadašnje geste pomirenja. Obje nacije i nakon 20 godina uživaju, jedna malo više, druga malo manje opravdano, u ulozi žrtve. Ono što nedostaje i na jednoj i na drugoj strani je spremnost sebe vidjeti i kao počinitelja. Mi smo ti koji su dobri – to je njihova mantra. I time djeluju poput stranke a ne naroda“, kaže Mappes – Niediek koji zaključuje kako će se rješavanjem problema u procesu raščišćavanja s prošlošću Srbija i Hrvatska morati pozabaviti same i da im u tomu neće pomoći ni Europska unija niti Međunarodni sud pravde.

Otvorena vrata novim iskrivljavanjima

Internationaler Gerichtshof urteilt im Genozid-Prozess Serbien und Kroatien 03.02.2015

Proces Hrvatska-Srbija - tužbe za genocid

Neue Züricher Zeitung (NZZ) smatra da bi se haška presuda mogla shvatiti i kao ponovno upozorenje pravosuđima u Hrvatskoj i Srbiji. „Zapravo je krajnje vrijeme da se Srbija i Hrvatska napokon same pozabave svojim ratnim zločinima. Predugo je pravno suočavanje bilo prebacivano na strane sudove. Predugo su se političari s obje strane skrivali od društvenog i političkog suočavanja. No izgledi da bi se na tom planu nešto moglo promijeniti su mali. Još uvijek se obje strane skrivaju iza utvrde vlastitih istina“, zaključuje NZZ.

Berlinski dnevnik taz smatra kako je presuda iz Den Haaga prihvatljiva za obje strane jer će „ukloniti kamenje spoticanja u odnosima dviju država“. No autor istodobno strahuje kako presuda neće pridonijeti pojačanom sučeljavanju s vlastitom prošlošću što je pokazala i presuda iz 2007. kada je Srbija oslobođena optužbi za počinjenje genocida u Bosni i Hercegovini. „Tadašnja presuda je srpsko društvo oslobodila povijesne odgovornosti. Tako se i dalje srpski ubojice iz rata u Bosni i Hercegovini proglašavaju nacionalnim junacima. I najnovija presuda pruža prostora za nove nacionalne mitove i pogrešno tumačenje povijesti. Pritom je u oba društva nužno potrebna radikalna povijesna rasprava“, zaključuje komentator taz-a.