1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Presuda žalbenog vijeća u slučajevima "Tuta" i "Štela" za tri mjeseca

U nastavku rasprave pred Žalbenim vijećem Haškog suda u postupku protiv Hrvata iz BiH Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele tužitelji su osporavali žalbene argumente Martinovićeve odbrane, saglasivši se s navodima presude raspravnog vijeća kojom je kažnjen na 18 godina zatvora.

Mladen Naletilić - Tuta

Mladen Naletilić - Tuta

U nastavku rasprave pred Žalbenim vijećem Haškog suda (ICTY) u postupku protiv Hrvata iz BiH Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele tužitelji su osporavali žalbene argumente Martinovićeve odbrane, saglasivši se s navodima presude
raspravnog vijeća kojom je kažnjen na 18 godina zatvora.

Naletilić, komandant HVO-a i Martinović, zapovjednik jedne od jedinica te bojne, osudjeni su 31. marta 2003. na 20 i 18 godina zatvora zbog progona bošnjačkih civila na širem području Mostara tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH 1993/94.

Na prvostepenu presudu žalili su se i branitelji i tužitelji, koji na dvodnevnoj žalbenoj raspravi u Haagu sučeljavaju argumente kojima osporavaju presudu.

Tužitelji Norman Farrell i Peter Kvemer danas su odbacili navode Martinovićeve odbrane o nepostojanju njegove svijesti o medjunarodnom sukobu kod dijela presude za kršenje Ženevskih konvencija, ocijenili da je raspravno vijeće ispravno procijenilo kada mu nije prihvatilo kao olakšavajuće okolnosti nedokazanu dobrovoljnu predaju i pomaganje Bošnjacima u ratu, te da mu je zapovjedna uloga opravdano uzeta za otežavajuću okolnost.

Tužitelji su kazali da odbrana nije dokazala svoje tvrdnje o nepravičnom sudjenju i kazni koja je nepravedna u odnosu na dosadassnju praksu ICTY-a.

Farrell i Kvemer posebno su osporavali navode branitelja Želimira Para o
nepostojanju svijesti o medjunarodnom karakteru sukoba kod Martinovića,
čime je doveo u pitanje presudu za kršenje Ženevskih konvencija. Advokatovo insistiranje kako načelo krivnje traži da temeljena obilježja djela moraju biti obuhvaćena sviješću počinitelja,što kod Martinovićeve osude za kršenje Ženevskih konvencija nije slučaj, izazvalo je široku raspravu u kojoj suci Žalbenog vijeća nisu bili zadovoljni objašnjenjima tužitelja.

Dokazujući da je hrvatsko-bošnjački sukob imao medjunarodni karakter
na području Mostara, tužitelji su, medju ostalim, naveli kako je 17 svjedoka na sudjenju potvrdilo prisutnost Hrvatske vojske u Mostaru 1993., posebno pripadnika brigada Tigrovi i Munje na podruccju Heliodoroma, sudjelovanje HVO-a i HV-a u sukobima s bošnjačkim snagama, kao i u deložacijama civila iz zapadnog Mostara.