1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Presuda Šešelju: Kako izaći iz pravnog ćorsokaka?

Otkako je u avgustu ove godine iz Pretresnog vijeća Haškog tribunalu pred kojim se vodio postupak protiv Vojislava Šešelja, diskvalifikovan danski sudija Harhof, ovo suđenje je na mrtvoj tački.

Predsjednik Tribunala Teodor Meron, podnoseći ovih dana polugodišnji izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, morao je priznati da ni sam ne zna kako će se izići iz proceduralnog ćorsokaka u koje je to suđenje dospjelo. Presuda lideru srpskih radikala, optuženom za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini, trebalo je da bude izrečena prije manje od mjesec i po dana - 30. oktobra, a u ovom trenutku sasvim je neizvjesno kada i kako će to uopšte biti mogućno.

Uskoro će 11 godina kako je Šešelj u pritvoru Haškog tribunala - predao se 24. februaru 2003. - a suđenje mu je počelo 2007. i poslije mnogih prekida, zbog proceduralnih razloga, štrajka glađu optuženog i njegovih zdravstvenih problema završeno tek u martu prošle godine.

Htio da napakosti Tribunalu

Portparol Haškog tribunala Magdalena Spalinska je nedavno rekla da je sam optuženi svojim ponašanjem doprinio dugom boravku u pritvoru. Kao zastupnik sopstvene odbrane Šešelj je usporavao postupak podnoseći bezbroj proceduralnih zahtjeva, žalbi i optužbi kako na račun sudijskog vijeća, tako i administracije Tribunala.

Vojislav Seselj Serbien und Vladimir Zhirinovsky Russland

Šešelj sa ruskim nacionalistom Vladimirom Žirinovskim

"Koristim svaku priliku da napakostim sudu i da napakostim zatvorskoj upravi", rekao je na jednom zasjedanju. Desetine puta je tražio puštanje na slobodu, ali je odbijao da ispuni propise po kojima se takav zahtjev jedino može podnijeti, a to je da traži garancije Srbije da će poštovati uslove njegovog boravka na privremenoj slobodi.

"Da tražim garanciju od izdajničkog, prozapadnog režima u Beogradu, ne pada mi na pamet. Od prozapadnog, izdajničkog režima u Beogradu, ja nikad ništa neću da tražim", odbijao je optuženi, lupajući šakom po pultu.

Najveći neprijatelj Haškog tribunala

Kao najveći neprijatelj Haškog tribunala, kako je samog sebe kvalifikovao, Šešelj je vrijeđao tužioce i tražio izuzeće gotovo svih sudija, kako u predraspravnom postupku tako i kad je suđenje počelo. Posljednji zahtjev mu je i uspio: iz Pretresnog vijeća izuzet je sudija Harhof zbog navodne pristranosti. Specijalno vijeće, kojem je predsjedavao malteški sudija Karmel Ađijus (Agius), tom odlukom je proizvelo potpun zastoj ovog procesa. Bilo je to 28. avgusta, kad je već počelo odbrojavanje dana do presude - 30. oktobra. To je Šešelj iskoristio da iznese zahtjev za puštanje na slobodu i zatraži 12 miliona eura odštete. Prije nepune dvije godine tražio je nešto manju sumu i prijetio.

"Ja sam vam pomenuo odštetni zahtjev - deset miliona evra uz oslobađajuću presudu. Ako tu bude nekih problema, onda će moj krajnji zahtjev biti sto miliona evra. Imam već spremnog advokata u Njujorku, koji će da tuži i Ujedinjene nacije."

Tužilaštvo smatra da većina sudija u specijalnom vijeću "nije primijenila utvrđene standarde dokazivanja” i da odluka o razrješenju danskog sudije "nije donijeta u skladu sa najvišim pravnim standardima".

Proceduralne dileme

Na pitanje kako izići iz ćorsokaka u koji je zapalo suđenje Šešelju niko u ovom trenutku nema definitivan odgovor. Pošto po pravilniku tribunala presudu ne može izreći krnje sudijsko vijeće (od samo dva člana), umjesto Harhofa, imenovan je senegalski sudija Mandiaje Nijang (Mandiaye Niang), koji mora proučiti desetine hiljada stranica stenograma da bi bio spreman za postupak. Za ponovno suđenje nema vremena, i ta alternativa je prešutno eliminisana.

EU nein Danke

Šešelj dio mračnog poglavlja Srbije

Tužilaštvo smatra da suđenje, odnosno izricanje presude, može neometano da se dovrši imenovanjem drugog sudije, kao i kad je za vrijeme suđenja Slobodanu Miloševiću umro sudija Ričard Mej i zamijenjen sudijom Bonomijem. Međutim, to se desilo usred suđenja, a ne uoči izricanja presude, što bi moglo unijeti proceduralne dileme i pitanja o regularnosti postupka. Šešelj je najavio da je spreman da obara to rješenje.

Sve u svemu, moglo bi se desiti da se postupak protiv lidera srpskih radikala nastavi i poslije zatvaranja Tribunala 2015, u takozvanom "rezidualnom mehanizmu", koji bi trebalo da naslijedi i okonča misiju Tribunala.


Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednica: Jasmina Rose