1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Presdjednik EU i šef diplomatije

"Evropi su potrebne ličnosti”, kaže Klaus Hänsch, njemački poslanik Evropskog parlamenta, koji je bio član Ustavnog konventa, obrazlažući ispravnost uvođenja dužnosti predsjenika EU i evropskog šefa diplomatije

"Prije svega politika Evropske unije mora biti personalizirana. Ljudi moraju upoznati osobe, a ne institucije", kaže Hänsch.

Novi predsjednik će predsjedavati Vijećem odnosno Savjetom ministara dvije i po godine. U tom tijelu šefovi država i vlada određuju smjernice evropske politike. Nova funkcija će zamijeniti dosadašnje polugodišnje rotirajuće predsjedavanje. Pokazalo se da ovakva praksa ima bitne nedostatke. Ukoliko šefovi država i vlada nemaju isto mišljenje, onda je potrebno dosta vremena i strpljenja da se pronađe kompromis. To je skoro nemoguće u vrijeme održavanja izbora u nekoj zemlji, jer niko nije sklon kompromisima na evropskom nivou kada se nalazi usred predizborne kampanje. Osim toga, predstavnik predsjedavajuće zemlje mora zastupati svoje nacionalne interese, pa je to teško pomiriti sa neutralnošću koja se zahtjeva od evropske funkcije.

Stoga budući predsjednik ne treba samo da preuzme reprezentativne obaveze već bi morao da se pozabavi stvarnim problemima i iznalaženjem kompromisa. Ustav namjerno nije do kraja definisao zadatke predsjednika. Klaus Hänsch kaže:

"Naravno, moguće je da se sukobe interesi. No, šefovi država i vlada su pristali na uvođenje takve funkcije, a osim toga - budući predsjednik će biti izabran iz kruga šefova država i vlada. To je tako u Ustavu. Znači jedan od tih državnika će u dužem vremenskom periodu zastupati Evropsku uniju na međunarodnom planu – mnogo duže nego dosadašnji polugodišnji predsjednici”.

Kontinuitet evropske politike će podržati i novi ministar vanjskih poslova. On će u isto vrijeme imati petogodišnji mandat člana Evropske komisije i predsjedavaće Vijećem ministara vanjskih poslova. On ima pravo iznošenja prijedloga, određivanja dnevnog reda, no odluke će i dalje donositi nacionalne države i to jednoglasno. Većinsko odlučivanje je moguće samo kao izuzetak.

Poslanik u Evropskom parlamentu Klaus Hänsch, smatra da velike nacionalne države neće odustati od samostalne vanjske politike. No, on kaže da je moguće bolje koordiniranje interesa: "Nemam iluzija. Uvođenje funkcije ministra vanjskih poslova neće samo po sebi stvoriti novo jedinstvo unutar Evropske unije. No, omogućiće da se brže pronađe to što je zajedničko”.

Trebalo bi da novi ministar vanjskih poslova postane dosadašnji vanjskopolitički koordinator Unije, Javier Solana. Mnogo će zavisiti od toga kako će on obavljati tu dužnost , smatra Klaus Hänsch. Javier Solana je obećao da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi brojne različite interese podveo pod zajednički imenitelj i kako bi Evropa imala jedinstveni nastup:"Imamo važan zadatak. Ustav predviđa da stvorimo Evropsko ministarstvo inostranih poslova sa diplomatskom službom - to su krupni koraci u ispravnom smijeru. Radićemo naporno i uvjeren sam da uspjeh neće izostati”.

Evropski ministri vanjskih poslova neće biti jedini predstavnik Unije na međunarodnom planu – toliko daleko Unija ne želi ići. Nacionalne države i dalje insistiraju na svojim stalnim mjestima u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao i na svojim predstavnicima u drugim organizacijama. Njemačka ne želi podržati uvođenje stalnog članstva Evropske unije u Savjetu bezbjednosti, pošto tu poziciju želi izboriti za sebe. Naravno, evropske stalne članice Savjeta bezbjednosti Francuska i Velika Britanija nisu spremne da se odreknu svoje pozicije zbog uvođenja funkcije evropskog ministra vanjskih poslova.