1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Prepredeni Vučić“ na putu ka EU

Pristup Srbije EU i strategija predsjednika Aleksandra Vučića u pristupnim pregovorima, te formiranje srpskog koordinacionog tijela za ispitavanje zdravstvenih posljedica NATO-bombardovanja teme su njemačkih medija.

„Srbija bi da što prije pristupi EU. Ali, nezaposlenost je velika, privreda sporo napreduje, a mnogi mladi ljudi bi najradije već danas okrenuli leđa svojoj zemlji. Tu je i škakljiv spor sa susjedima", piše radio Dojčlandfunk na svom internet-portalu. On citira komesara za proširenje EU Johanesa Hana koji je rekao da se „Srbija mora mnogo oštrije boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali moraju biti garantovane i slobode izražavanja i štampe – to je jednako važna tema".

„Tu bi mogao da se osjeti prozvanim Aleksandar Vučić, srpski predsjednik. Opozicioni političari, organizacije koje su nezavisne od vlade i novinari koji nisu odani Vučiću, kažu da on ima preveliki utjecaj na pravosuđe, tajnu službu, privredu i srpske medije. No, pristup Evropskoj uniji je stvar za šefa, a šefom se u Srbiji smatra samo jedan čovjek: Aleksandar Vučić. Taj 47-godišnjak je služio još nacionalističkom Miloševićevom režimu a sada prema spolja dobro igra ulogu karakternog tvrdolinijaša. Kada je reč o pristupu EU, Vučić stalno insistira na tačnom datumu."

„Doduše, to neće ići lako, jer pristupni pregovori se vrte i oko drugih, kao što je Kosovo. Srbija i dalje ne priznaje najmlađu evropsku državu, a razgovori o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine zapinju baš kao i srpska privreda."

U tekstu je pomenuto i da je Vučić nedavno u članku koji je napisao za novine pokrenuo unutrašnji dijalog o Kosovu gdje konstatuje i da je pitanje Kosova zatrovalo odnose više generacija te da ono mora biti riješeno bez nasilja. „Albanski premijer Edi Rama je to čak objavio na svom nalogu na Fejsbuku, a i na Kosovu je bilo pozitivnih reakcija."

„Ali, kritičari u tome vide dvostruku strategiju prepredenog političara Vučića koji ostaje otvoren prema svim stranama. Jer, Srbija je isto tako zainteresovana i za dobre odnose sa Kinom, Turskom ili Rusijom. Moskva, na primer, ne isporučuje samo energiju, već stavlja i veto na stvari kao što je prijem Kosova u UNESCO", piše Dojčlandfunk.

List Handelsblat piše da je u Srbiji pokrenuta inicijativa da se detaljno ispitaju posljedice bombardovanja SRJ 1999. po zdravlje stanovnika Srbije. To se posebno odnosi na korišćenje osiromašenog uranijuma. „Srbija hoće da ispita kakvu su štetu po zdravlje njenih žitelja nanijele bombe koje su na tu balkansku zemlju 1999. bacali avioni NATO-a. Ta država će zato oformiti sopstveno koordinaciono tijelo, kako piše list Večernje novosti. Za to se založilo više od 100 srpskih naučnika, a predsjednik države Aleksandar Vučić je već dao zeleno svjetlo."

„Zapadna alijansa je već duže vremena na meti optužbi da je municijom sa osiromašenim uranijumom i bombardovanjem industrijskih postrojenja prouzrokovala trajnu ekološku štetu; tvrdi se, na primjer, da je zbog toga u Srbiji zabilježeno povećanje broja oboljelih od raka. NATO je od marta do juna 1999 bombardovao Srbiju da bi je prinudio da povuče svoje vojnike sa Kosova na kojem su živjeli gotovo još samo Albanci."

priredio Saša Bojić