1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Prekid nasilja na Bliskom istoku niko ne želi

Jedna strana odlučuje da izvrši napad, druga odgovara bez milosti. Ipak, poslednji talas nasilja u Izraelu i u palestinskim oblastima, dodatno komplikuje prilike u regionu, smatra Rajner Zolih.

default

Gaza nakon posljednjeg sukoba

U Svetoj zemlji ponovo se zakuhava. Arapska omladina noževima i kamenicama napada državne snage bezbjednosti i civile, ulijeće automobilima u mase ljudi. Ni izraelska policija nije uzdržana, otvara vatru i lišava života dvojicu demonstranata. Pri tom, postoje ozbiljne sumnje u vjerodostojnost zvanične verzije događaja prema kojoj je mladić sa nožem u rukama prethodno opomenut hicima upozorenja. Palestinci govore o ubistvu, ali ni tu tvrdnju nije moguće dokazati.

Mučenici ili teroristi?

U svakom slučaju, i jedna i druga strana vjeruju u ono što žele da vjeruju. Krivica se uveijk prebacuje na drugoga – to je odavno poznata formula na Bliskom istoku, nadograđena prepucavanjem teškim riječima. Za Izraelce su to teroristi (koji namjerno ubijaju civile), a za Palestince nesumnjivo „mučenici“. Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu u prepoznatljivom stilu doliva ulje na vatru. Demonstrante poistovjećuje sa teroristima i prijeti da će im dići kuće u vazduh ili oduzeti izraelsko državljanstvo i protjerati „u Gazu“.

U čemu je uopšte problem? Nove nemire inicirao je pokušaj desničarskih, religioznih snaga da izdejstvuju pravo na molitvu na Hramskoj gori isključivo za muslimane, odnosno da spriječe dolazak jevrejskih hodočasnika u krug džamije Al-Aksa. Iako izraelski premijer ne insistira na redefinisanju statusa hrama, njegova stranka i vladajuća koalicija imaju drugačiji stav. Ne samo da su to okarakterisali kao ciljanu palestinsku provokaciju, već su zahladnjeli i odnosi sa Jordanom, čiji je kralj povukao ambasadora iz Izraela, a opozicija u Amanu (Muslimansko bratstvo) traži potpuni prekid odnosa.

Deutsche Welle Rainer Sollich Arabische Redaktion

Rainer Sollich, Arapska redakcija DW-a

Paranoja i teorije zavjere

Još kada je 2000. godine, tadašnji premijer Izraela Arijel Šaron provokativno inscenirao posjetu Hramskoj gori i time doveo do druge Intifade, bilo je i više nego jasno koliko lako može doći do velikih napetosti između Jevreja i muslimana oko svetih oblasti. Radikalnim snagama na palestinskoj strani dovoljno je da posumnjaju u promjenu statusa kvo u Izraelu i frustrirana omladina već je regrutovana. Izraelska vlada, uprkos čvrstim stavovima ultradesničarskih snaga u sopstvenim redovima, izbjegava iznošenje jasnog stava, a istovremeno arapskoj i islamskoj strani prebacuje širenje teorija zavjera i paranoje. Atentat na ultrareligioznog izraelskog aktivistu Jehuda Glika prije nedjelju dana, potpuno se uklapa u kontekst pomenutih okolnosti.

Deeskalacija očigledno nikome nije u interesu – naprotiv. Teror i nasilje premijeru Netanjahuu obezbjeđuju idealan izgovor da se nastavi sa izgradnjom novih i širenjem postojećih jevrejskih naselja. Time ne samo da će biti otežano stvaranje održive palestinske države, već i ostvarivanje velikog cilja: proglašenje Istočnog Jerusalima za glavni grad te zemlje. Istovremeno, iz Vašingtona i drugih centara moći na Zapadu, stižu sve oštrije kritike, ali one do sada nisu urodile plodom. Netanjahu nastavlja sa ofanzivnom politikom izgradnje spornih naselja. Isto se može reći i za pritiske iz Evrope u pogledu priznavanja palestinske države i prije eventualnog postizanja trajnog mirovnog rejšenja. Izraelski premijer dobro zna: oštrijih mjera od simboličnih poteza Zapada, pa tako i Sjedinjenih Američkih Država, Izrael ne mora da se pribojava.

Prijeti li nova Intifada?

Doduše, signali pomirenja ne stižu ni od palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa. Poigravanje sa emocijama u arapskom svijetu, previše je rizično za palestinskog lidera. Abas do sada nije bio naročito hrabar, ali se zato stiče utisak da je gladan vlasti. To znači da u toj svojoj nedoumici, on i dalje može da se krije iza eskalacije nasilja, prije nego da se suoči sa pozivima na postizanje primirja. Upućeniji ne isključuju mogućnost izbijanja „Treće Intifade“, koja će osnivanje palestinske države gurnuti u još dalju budućnost.