1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pregovori izmedju EU i Irana

Pet članica Vijeća sigurnosti UN-a sa pravom veta( SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Kina ) kao i Njemačka ponudili su Iranu tješnju saradnju u oblasti atomske energije, ukoliko Teheran obustavi proces obogaćivanja urana. Prvi neslužbeni susret izmedju šefa diplomatije EU, Javiera Solane i iranskog glavnog pregovarača Ali Laridschanija protekao je veom dobro. Službeni pregovori o atomskom konfliktu sa Iranom započinju u utorak(11.7.)

Iranska atomska postrojenja u Buschehru

Iranska atomska postrojenja u Buschehru

Iranski ministar vanjskih poslova Manutschehr Mottaki i glavni pregovarač u atomskoj svadji Ali Laridschani su zbog pojačanog medjunarodnog pritiska najavili da iranskom vodjstvu treba više vremena za odgovor. To odugovlačenje nije nikakva posebna taktika Iranaca, nego više upućuje na borbu za vlast unutar iranskog vodjstva, smatra ekspert za Iran Volker Perthes:

« Vjerujem da ova kompleksna Inter-agencijska struktura u Iranu pojašnjava zašto je Irancima potrebno tako dugo za odgovor na zapadnu ponudu. Ovdje imamo veoma težak proces, u kojem duhovni vodja Chamnei želi stajati na kraju odluke, i postizanje konsenzusa kako se čini, predstvalja veoma tešku situaciju»

Pitanje da li Iran teži atomskom oružju je pogrešno, kaže Perthes. Tri različite grupacije u iranskom vodjstvu slijede tri različita cilja.

« Postoje oni, koje rado nazivam globalistima, koji su u osnovi zainteresirani u prvom redu za tehnički i privredni napredak svoje zemlje i da atomsku energiju koriste u mirne svrhe. Postoje i drugi koje nazivam real-političarima koji su otvoreni za sve opcije, i za opciju sposobnosti da se može proizvesti atomsko oružje. Kao realisti, oni su spremni i na dogovor, ako je u pitanju cijena političke sigurnosti. Oni su ljudi sa kojima se upravo pregovara. I uz to postoje one snage koje nazivam islamsko-nacionalistička desnica oko Ahmadinejada, koje uopšte ne zanima šta o njima misli zapad i oni imaju osjećaj da se nalazi u takvoj scvjetskoj političkoj situaciji u kojoj mogu sve provesti. I njih malo brinu sankcije».

Iran je islamska zemlja koju vodi religiozni kler. Najviši duhovni i istovremeno vodja revolucije je od 1989. Seyyed Ali Chamenei, koji raspolaže sa neograničenom moći. On imenuje vrhovne sudije, on je vrhovni komandant vojnih snaga. Njega bira Vijeće eksperata i to doživotno. Svakih osam godina Vijeće bira narod, pri čemu kandidate mora odobriti tzv. Vijeće čuvara, koje čine po šest vjerskih i pravnih naučnika.

Volker Perthes skreće pažnju na još jedan aspekt:

« U skoro svakoj molitvi petkom, u kojoj se govori o atomskom programu, uvijek se kaže: mi želimo atomsku energiju imati za svoj mirni razvoj. Uvijek se podsjeća na jednu fetvu Chamneia u kojoj je rekao da su posjedovanje i upotreba oružja za masovno uništenje usmjereni protiv islama. U zemlji kao što je Iran, čiji se cjelokupni legitimitet stalno poziva na islam, naravno da je važno kada religiozni autoriteti u propagandi koja ja naimijenjena inostranstvu kažu: mi uopšte ne želimo vojnu upotrebu nuklerane energije».

Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad alarmira svijet svojim prijetnjama da će unuštiti Izrael i svojim stavovima o holokaustu. Prema iranskom ustavu, on nije nadležan niti za vanjsku niti za atomsku politiku.

Ahmadinedžad i u atomskim pregovorima ipak stoji po strani, ističe Volker Perthes:

« Najbolje karte ima ona frakcija, koju nazivam real-politička, koju prezentiraju vodeće figure Nacionalnog vijeća za sigurnost, Laridschani, Rohani i drugi.

I to su ljudi koji su otvoreni za sve opcije, dakle za mirno korištenje atomske energije kao i vojne kapacitete. Oni su medjutim, kada je u pitanju ekonomski napredak, sigurnost, priznanje zemlje kao regionalne sile, prestiž, ili tehnička pomoć, spremni i odustati od pojedinih opcija ili prihvatiti ograničenja».