1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pregled pisanja njemačke štampe

Stari most u Mostaru

Stari most u Mostaru

Skoro svi dnevni listovi danas su objavili vijest da je obnovljeni Stari most u Mostaru ponovo otvoren. "Frankfurter Allgemeine Zeitung" donosi opširan tekst Michaela Martensa pod naslovom "Most preko Neretve” u kojem se autor osvrće na 09. Novembar 1993 godine kada je most srušen, na 12,3 miliona eura za njegovu obnovu, zanatski dobro izvedeni majstorski posao, ali i političko ponovno ujedinjenje u Mostaru koje je još uvijek, kako kaže autor teksta, “neomalterisana građevina”. Koliko jako bosanska krvava prošlost još uvijek strši nad današnjicom, devet godina nakon rata, ponovo se jasno pokazalo na dan otvaranja obnovljenog Starog mosta. Baš tog dana kada se u Mostaru slavilo uz veliki trošak i sa mnogim stranim gostima, sudski ljekari su u Bratuncu iz jedne masovne grobnice u kojoj, kako se predpostavlja nalazi oko 300 tijela nastradalih, izvadili ostatke tijela 50 bosanskih muslimana", stoji na kraju teksta u listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Američki predsjednik Džordž Buš danas je glavna preokupacija komentatora lista “Braunschweiger Zeitung”.

“Buš još uvijek misli da međunarodni teror može pobjediti vojnim sredstvima. Primjeri Izrael i Irak ipak pokazuju koliko je bezpomoćno dokazivati oružje kao osnovu. Efektivno sredstvo u antiterorističkoj borbi je konsekventna nova orijentacija zapadne vanjske politike. To nemora značiti da se treba ponizno poklanjati pred muslimanskim zemljama. Dovoljno je samo da zapad prestane ponavljati kako je bolji od muslimanskih zemalja", smatra u svom komentaru novinar lista "Braunschweiger Zeitung".

Nesumljivo najviše pažnje danas plijeni postignuti sporazum uprave i sindikada Dajmler Krajslera o novim uvjetima proizvodnje.

Uvodničar lista “Westfalenpost” iz Hagena smatra u svom komentaru da je kompromis postignut u Štutgartu fer ali da nema karakter modela. Postignuti sporazum je mjerilo za napredak Mercedes-grupe, ali nije mjerilo koje se može primjenjivati na kompletnu branšu. Nažalost. Izravnanja su snošljiva, zato što su zaposleni u Mercedesu dobro plaćeni. Odricanjem će se radnici Mercedesa još više približiti konkurentnom BMW-eu. Ovim je riješen paket štednje jednog luksuznog problema kojeg bi ostali industrijski koncerni rado htjeli da imaju , kada bi to bio njihov jedini problem. Kada autoindustriji neide baš dobro, to ne osjećaju BMW, Porše i Mercedes iza kojih je kupovno moćna klijentela što recimo nije slučaj sa VW-om, Opelom ili Fordom”, konstatuje komentator lista “Westfalenpost”.