1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pregled pisanja njemačke štampe

Mehmed Smajić30. maj 2006

Komentatori njemačke dnevne štampe, od vanjsko-političkih tema, danas najviše pažnje posvećuju nemirima u Kabulu. Na meti komentatora je i austrijski pisac Peter Handke zbog svojih stavova prema Srbiji i Miloševiću.

https://p.dw.com/p/AVbW
Foto: AP

List «Landeszeitung" iz Lüneburga, danas komentariše nemire u Kabulu i pored ostalog konstatuje.

«Na prvi pogled je zapad zakazao. Pomoć za ponovnu izgradnju vrijedna nekoliko milijardi je jednostavno nestala. Samo jedanput su Uzbekistanci, Šiiti, Paštuni, Tačkeni i Talibani bili ujedinjeni, onda kada su se trebali osloboditi od sovjetskog okupatora. Sada su tamošlji lordovi rata jedistveni u zaustavljanju zapada koji želi u zemlji uvesti demokratiju koja je suprotna onoj koja je zasnovana na plemenskom egoizmu», piše list «Landeszeitung».

Još skeptičniji je komentator lista «Märkische Oderzeitung» iz Frankfurta:

«Na oštrici noža je cjelokupna međunarodna misija koja želi donijeti demokratiju i blagostanje i koja je odvedena u povećani haos. I dok su gospodari rata i narko mafija sve aktivniji, u Berlinu se širi utisak da je samo pitanje vremena kada će doći do pomirenja u Afganistanu. Kako stvari sada stoje, vrijeme bi moglo isteći veoma brzo», piše uvodničar lista «Märkische Oderzeitung».

List «Die Welt» situaciju u Afganistanu upoređuje sa Irakom.

«Kao i u Bagdadu, potrebna je samo jedna vijest da ekstremisti izađu na ulice a strani pomagači da se sakriju u bunkere. Stanje u Afganistanu nije dobro. Budućnost zemlje nije ništa više osigurana nego kada je riječ o Iraku. Posljedice toga je lako opisati: Afganistan će doživjeti još mnogo poraza i još dugo vremena će mu biti potrebna pomoć. Kraj zapadnie misije nije na vidiku. Obzirom na moguće posljedice, o njoj se ne smije ni razmišljati, kao ni u Iraku», smatra uvodničar lista «Die Welt».

Isti list danas donosi tekst u čijem podnaslovu stoji: «Peter Handke u poeziji traži istinu o Srbiji. Za mnoge intelektualce je to ne prihvatljivo». U pomenutom tekstu Patthias Kamann, piše:

« Dobronamjerni prijedlog bi glasio: čovjek cijeni umjetnika Petera Handkea kao pozorišnog pisca i pisca proze i prezire ga kao političkog autora jer je branio Srbiju i Miloševića. Dobronamjerni prijedlog bi glasio: ostavite Handkeov komad na repertoaru pozorišta «Komedi Francez», jer nema ništa sa balkanskim ratovima, ali mu nemojte dodjeljivati nagradu Hajnrih Hajne, jer Hajne predstavlja vrstu intelektica, kakav Handke nikako nije. Onoga ko je 80-ti godina čitao Handkeove knjige, a prije svega tekst « Ponavljanje» iz 1986 godine o jugoslovenskim planinama, nije mogao iznenaditi Handkeov protest protiv raspada Jugoslavije i protiv kritike Miloševićeve Srbije uključujući i Kosovski rat. Nije bio nikakav novi ton kojim je Handke pisao svoje ukupno četiri knjige o balkanskom ratu. On se kao i ranije držao na distanci od uobičajenih medijskih interpretacija i dalje pažnju obraćao na male stvari i pisao o livadama i jednostavnim ljudima na selu, gdje je vjerovao da pronalazi istinu. A u njegovoj interpretaciji, ona je glasila: zapad podstiče nacionalizam u jugoslovenskim republikama, koji dovodi do raspada višenacionalne države a Srbiju odbacuje kao neupotrebljivu zbog svoje upornosti i tvrdoglavosti», piše danas pored ostalog u listu «Die Welt».