Pregled pisanja dnevnih novina

List « FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG « komentira:

« Da je ustavni sud dao za pravo Berlinu, ionako «problematičan instrument za nuždu» postao bi regularno orudje za pomoć u sanaciji. Rješenje, kojim se finansijsko poravnanje regulira na novi način, svakako ne može dati Ustavni sud. Time bi se indirektno kaznio zakonodavac, jer bi izašle na vidjelo « značajne slabosti važećeg prava» u kojem nedostaju pravila za slučajeve sanacije. Uspostavljanje sistema pravila za slučaj bankrota jedne savezne zemlje u suštini spada u drugi dio reforme federalnog sistema, koji će pod hitno tražiti najviša sudsjkka instanca Njemačke u karlsrueu», zaključuje komentator lista FAZ.

Internacionalno izdanje lista «Neue Zueriche Zeitung», danas donosi opširan članak dopisnika iz Sarajeva koji se u naslovu pita: « Da li je završeno etničko čišćenje u BiH ?- Kontroverzna procjena problematike povratka:

Iako se prema zvaničnim procjenama većina stanovnika vratila u svoje domove, ponovna uspostava etničke izmiješanosti u zemlji ostala je neispunjeni postulat, piše ovaj list i citira izjavu Srdjana Dizdarevića, iz Helsinškog Komiteta u Sarajevu: « Etničko čišćenje je funkcioniralo u Bosni, sada se nalazimo u posljednjoj fazi.». Demografska karta BiH se tokom rata temeljito promijenila. Etničko šarenilo koje je stoljećima vladalo i u najmanjim selima, više ne postoji. Dizdarević zastupa mišljenje da samo trećina povratnika živi u svojim nekadašnjim domovima. Tako su na primjer vraćeni srpski stanovi i kuće u posjed, ali ne i vlasnici, koji su ostali ili u Srbiji ili u RS-u. Sve u svemu povratak je mnogo više statistički nego realan. Izbjeglice se najmanje vraćaju u područja gdje će biti u manjini. Tako i veliki gradovi postaju sve više monoetnički, čime se zapravo dovršava etničko čišćenje, kako smatraju u Helsinškom komitetu za zaštitu ljudskih prava. Istina o stvarnom stanju u BiH može se saznati samo novim prebrojavanjem stanovništva. Ali, od toga strahuju prije svega političari, čija se moć i zasniva na kompliciranom etnički odredjenom ključu. A, novo prebrojavanje stanovništva bi i za medjunarodnu zajednicu značilo potvrdu, da je od njih finansirana vizija multietničke države 11 godina nakon rata ostala samo velika želja», zaključuje « Neue Zueriche Zeitung».

Regionom se bavi danas i «SUEDDEUTSCHE ZEITUNG. Pod naslovom « Bespomoćno upozorenje iz Beograda», tematizira se odnos srbijanske vlade prema mogućem proglašenju nezavisnosti Kosova.

« Upotrijebićemo sva pravna sredstva ukoliko se Kosovo odvoji od Srbije» samo je jedna od brojnih izjava beogradske vlade kojom se izražava nervoza pred moguće donošenje odluke o statusu Kosova. No, nervoza je prisutna i kod Albanaca, kao i predstavnika medjunarodne zajednice. Svi se žure za što bržim rješenjem statusa, mada se ne želi nametnuti rješenje, nego da ono bude rezultat direktnih pregovora Beograda i Prištine. Ipak, Amerikanci u slučaju da se dvije strane ne sporazume imaju tzv. rezervno rješenje. Tu se misli na donošenje nove rezolucvije UN-a kojom se izbjegava riječ nezavisnost, ali ne potencira ni suverenitet Srbije preko Kosova. Priznanje Kosova bi se prepustilo pojedinim državama na osnovu bilateralnih sporazuma. Radikalni u Srbiji upozoravaju da bi se tada prekinuli odnosui sa svim zemaljama koje prizanju Kosovo, a Beograd se uz to nada da takvo rješneje neće dopustiti Rusija, ili pak Kina. Premijer Koštunica nedavno se na Svetoj Gori zakleo na vječnu pripadnost Kosova Srbiji. U Beču je vodjeno deset razgovora izmedju delegacija Beograda i Prištine o tzv. statusnim pitanjima. Na jednom jedinom susretu na vrhu samo su iznesena kontroverzna stajališta- široka autonomija nasuprot nezavisnosti», zaključuje SZ.