1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pregled pisanja dnevnih novina

Današnja izdanja njemačkih dnevnih listova opširno se bave propalom tužbom Berlina kod Ustavnog suda za sanaciju budžeta. Osim toga objavljeni su i tekstovi o stanju i problemima u BiH i Srbiji.

Evropska četvrt, Berlin

Evropska četvrt, Berlin

List « FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG « komentira:

« Da je ustavni sud dao za pravo Berlinu, ionako «problematičan instrument za nuždu» postao bi regularno orudje za pomoć u sanaciji. Rješenje, kojim se finansijsko poravnanje regulira na novi način, svakako ne može dati Ustavni sud. Time bi se indirektno kaznio zakonodavac, jer bi izašle na vidjelo « značajne slabosti važećeg prava» u kojem nedostaju pravila za slučajeve sanacije. Uspostavljanje sistema pravila za slučaj bankrota jedne savezne zemlje u suštini spada u drugi dio reforme federalnog sistema, koji će pod hitno tražiti najviša sudsjkka instanca Njemačke u karlsrueu», zaključuje komentator lista FAZ.

Internacionalno izdanje lista «Neue Zueriche Zeitung», danas donosi opširan članak dopisnika iz Sarajeva koji se u naslovu pita: « Da li je završeno etničko čišćenje u BiH ?- Kontroverzna procjena problematike povratka:

Iako se prema zvaničnim procjenama većina stanovnika vratila u svoje domove, ponovna uspostava etničke izmiješanosti u zemlji ostala je neispunjeni postulat, piše ovaj list i citira izjavu Srdjana Dizdarevića, iz Helsinškog Komiteta u Sarajevu: « Etničko čišćenje je funkcioniralo u Bosni, sada se nalazimo u posljednjoj fazi.». Demografska karta BiH se tokom rata temeljito promijenila. Etničko šarenilo koje je stoljećima vladalo i u najmanjim selima, više ne postoji. Dizdarević zastupa mišljenje da samo trećina povratnika živi u svojim nekadašnjim domovima. Tako su na primjer vraćeni srpski stanovi i kuće u posjed, ali ne i vlasnici, koji su ostali ili u Srbiji ili u RS-u. Sve u svemu povratak je mnogo više statistički nego realan. Izbjeglice se najmanje vraćaju u područja gdje će biti u manjini. Tako i veliki gradovi postaju sve više monoetnički, čime se zapravo dovršava etničko čišćenje, kako smatraju u Helsinškom komitetu za zaštitu ljudskih prava. Istina o stvarnom stanju u BiH može se saznati samo novim prebrojavanjem stanovništva. Ali, od toga strahuju prije svega političari, čija se moć i zasniva na kompliciranom etnički odredjenom ključu. A, novo prebrojavanje stanovništva bi i za medjunarodnu zajednicu značilo potvrdu, da je od njih finansirana vizija multietničke države 11 godina nakon rata ostala samo velika želja», zaključuje « Neue Zueriche Zeitung».

Regionom se bavi danas i «SUEDDEUTSCHE ZEITUNG. Pod naslovom « Bespomoćno upozorenje iz Beograda», tematizira se odnos srbijanske vlade prema mogućem proglašenju nezavisnosti Kosova.

« Upotrijebićemo sva pravna sredstva ukoliko se Kosovo odvoji od Srbije» samo je jedna od brojnih izjava beogradske vlade kojom se izražava nervoza pred moguće donošenje odluke o statusu Kosova. No, nervoza je prisutna i kod Albanaca, kao i predstavnika medjunarodne zajednice. Svi se žure za što bržim rješenjem statusa, mada se ne želi nametnuti rješenje, nego da ono bude rezultat direktnih pregovora Beograda i Prištine. Ipak, Amerikanci u slučaju da se dvije strane ne sporazume imaju tzv. rezervno rješenje. Tu se misli na donošenje nove rezolucvije UN-a kojom se izbjegava riječ nezavisnost, ali ne potencira ni suverenitet Srbije preko Kosova. Priznanje Kosova bi se prepustilo pojedinim državama na osnovu bilateralnih sporazuma. Radikalni u Srbiji upozoravaju da bi se tada prekinuli odnosui sa svim zemaljama koje prizanju Kosovo, a Beograd se uz to nada da takvo rješneje neće dopustiti Rusija, ili pak Kina. Premijer Koštunica nedavno se na Svetoj Gori zakleo na vječnu pripadnost Kosova Srbiji. U Beču je vodjeno deset razgovora izmedju delegacija Beograda i Prištine o tzv. statusnim pitanjima. Na jednom jedinom susretu na vrhu samo su iznesena kontroverzna stajališta- široka autonomija nasuprot nezavisnosti», zaključuje SZ.