1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pregled najznacajnijih svjetskih politickih dogadjaja u 2005-toj

Ova godina je bila godina kada je Svjetska zajednica ponovo zakazala u sprijecavanju konflikta,ovaj put u Darfuru. 2005-ta godina je bila i godina terora.Ali, 2005-ta je takodje bila i godina kada su iracani i afganistanci nakon nekoliko decenija mogli birati parlamente.Tokom ove godine Izrael je svoje snage povukao iz pojasa Gaze i prepustio ga palestincima. 2005-ta je bila i godina u kojoj je umro veoma voljen i politicki znacajan Papa i godina u kojoj je za papinog nasljednika izabran njemacki kardinal. Bila je to godina isprepletana i sporom vezanim za atomske programe Irana i Sjeverne Koreje.

default

London,Nju Delhi,Sarm el-Seik,Bali. Na desetine bombasa samoubica su, zajedno sa sobom, sirom svijeta ubijali neduzne ljude. Najvise medijske paznje,svakako su privukli napadi na londonsku podzemnu zeljeznicu 07-mog jula.U napadima na tri metroa i jedan autobus, zivot su izgubile 52 osobe i cetiri atentatora. Nakon napada su ljudi u Londonu i ostalim zapadnim zemljama postali svjesni da nigdje na svijetu ne postoji apsolutna sigurnost od terora. Uprkos tome ljudi ne trebaju strahovati,nego se opirati i prkositi teroru,rijeci su britanskog premijera Tonija Blera.

«Danasnji napadi nas nece sprijeciti u nasoj odlucnosti da pobijedimo svakoga ko u osnove nase zajednice zeli nametnuti svoj fanatizam i ekstremizam»,odlucno je rekao britanski premijer,koji se tokom 2005-te godine nasao na meti kritike zbog svoje politike prema Iraku,i jos potvrdio da teror samoproglasenih vjerskih ratnika ne smije biti oznacen kao konflikt izmedju muslimana i Hriscana. Medjutim, raspolozenje drustva nakon napada na londonsku zeljeznicku podzemnu mrezu samo sedam dana kasnije, i dalje je bilo neprijatno. Britanske snage sigurnosti su ubile jednog brazilijanca za kojeg su smatrale da je terorista. Abdulah Farak,glasnogovornik jedne londonske dzamije, kaze:

«Ljudi sada misle da se iza iza terorizma uvijek kriju Muslimani».

Zaista,tokom 2005-te godine nije bilo ni jedne religije na svijetu da je tako cesto opravdanje za teror zloupotrebljavala kao sto je Islam. Upravo zbog toga su odrzavani protesti Musliman. U zapadnim medijima cesto se navodi da su upravo Muslimani najvecim dijelom zrtve terora. Ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu teror nije postao svakodnevica kao sto je to slucaj sa Irakom. U toj zemlji je u Oktobru putem referendum usvojen novi Ustav, polovinom ovog mjeseca su po prvi put u posljednjih 50 godina odrzani slobodni i fer izbori na kojima je izabran jedan, moglo bi se reci «pravi» Parlament.Od polovine Oktobra, bivsi diktator Sadam Husein je pred sudom. Medjutim sukob oko podjele vlasti izmedju Sunita,Sita i Kurda i tokom ove godine je ostao ne promijenjen, bas kao i svakodnevni teror. S vremena na vrijeme, u toku samo jednog dana bude izvrseno vise od 50 napada. U svakom slucaju, u Irak jos nema mira, iako su americke okupacione trupe zajedno sa svojim saveznickim irackim snagama sigurnosti situaciju u zemlju bar malo stavile pod kontrolu.

Takodje i u Afganistanu su napravljeni,doduse nesigurni, koraci u izgradnji demokratije i civilnog drustva. Ipak, 18.septembra su tamo odrzani slobodni parlamentarni izbori,prvi nakon 36 godina. Jedna cetvrtina mjesta u parlamentu je pripala zenama,sto je u tradicionalnom patrijarhalnom Afganistanu veoma vrijedno za primijetiti. Medjutim, polovina mjesta u parlamentu je pripala,ratnim profiterima, sefovima milicija, trgovcima trogom i tzv «lordovima rata»,a i nekoliko komandanata Talibana je uspjelo dobiti mjesto u Parlamentu. To je dakle na neki nacin povratak snaga koje otezavaju posao zapadno orijentisanom predsjedniku Hamidu Karsaiju.

«Ako ste izabrani od afganistanskog naroda,putem fer,slobodnih i tajnih izbora,onda ste predstavnici naroda i u parlamentu morate dobiti svoje mjesto».

Sigurnosna situacija se tokom 2005-te godine u Afganistanu znatno pogorsala. Slicno kao i u Iraku,protivnici demokratizacije pokusavaju sprijeciti svaku vrstu napretka. Angazman stranih trupa i u 2005-toj godini je ostao ne promijenjen,dakle neophodan, a jedna funkcionalna demokratija jos nije na vidiku.

Tokom 2005-te godine na Bliskom i Srednjem istoku su uocljivi pozitivni razvoji dogadjaja. U septembru je Izrael, nakon 38 godina, svoje naseljenike povukao iz pojasa Gaze i oblast prepustio palestincima. Tragicno ubistvo libanskog politicara Refika al-Haririja 14.februara u Libanu sirom svijeta je dovelo do protesta protiv Sirije koja je nakon toga, povukla svoje okupacione trupe iz susjedne zemlje i to nakon trideset godina.

Jedna od najznacajnijih politickih promjena se desila u Iranu.U Islamskoj republici je svoj osmogodisnji mandat okoncao reformski orijentisani predsjednik Mohamed Khatami. Na izborima odrzanim 24.Juna, za njegovog nasljednika je izabran bivsi gradonacelnik Teherana Mahmud Ahmedinedzad. Da je tvrdolinijas,Ahmedinedzad je pokazao vec 26.Oktobra kada je rekao da se javno zalaze za unistavanje drzave Izrael.

«Ja se nadam da ce novi talasi u Palestini i pokretanje prosvjecivanja u islamskom svijetu,uskoro izbrisati ovu ruznu mrlju iz islamskog svijeta».

Ahmedinedzadova izjava sirom svijeta je naisla na kritike, bas kao i pojedinih palestinaca. Sef palestinskog pregovarackog tima Sajed Erekat je rako, citat» Takve izjave ne prihvatam»,zavrsen citata i istovremeno pozvao Ahmedinedzada na priznavanje dvo-drzavnog rijesena.

«Radi se o tome da se u kartu svijeta unese palestinska drzava, a ne da se Izrael brise sa te karte».

Izbor Ahmedinedzada je sa sobom poostrio i spor oko iranskog atomskog programa.Uprkos upozorenjima koja su stizala sa zapada, Teheran je 08.augusta demonstrativno u pogon stavio svoja atomska postrojenja u Isfhanu. Osim toga,Ahmedinedzad je visestruko u javnosti istrajavao na pravu svoje zemlje da vrsi obogacivanje urana,tehnike pomocu koje se moze izraditi i atomsko oruzje. Pregovori o kompromisnom rijesenju vezanom za atomski program Irana jos uvijek traju.

Veoma komplikovani pregovori sest zemalja su vodjeni i u Pekingu, a vezani su za sjeverno korejski nuklearni program. Nakon sto se Sjeverna Koreja u Februaru proglasila atomskom silom, odbila je da u narednih nekoliko mjeseci ne ucestvuje u pregovorima. Sredinom septebra,kineska drzavna televizija je javila.

«Prema sada zakljucenom zajednickom dokumentu, Sjeverna Koreja je obecala da ce obustaviti proizvodnju atomskog naoruzanja i da ce okoncati sve svoje nuklearne programe.Osim toga je obecala da ce sto je prije moguce potpisati ugovor o zabrani proizvodnje atomskog oruzja i da ce dozvoliti medjunarodnim inspektorima pristup atomskim postrojenjima»

Radost oko sporazuma nije dugo trajala.Samo dan kasnije, Sjeverna Koreja je iznenadila svoje partnere u pregovorima SAD,Kinu, Rusiju, Juznu Koreju i Japan sa novim zahtjevima. Nova runda pregovora u novembru je okoncana bez uspjeha. Sa novim sporazumom, kako stvari stoje, ne moze se ocekivati do pocetka naredne godine.

2005-ta godina je nazalost bila i godina u kojoj su krsena ljudska prava. Od mnogobrojnih primjera,izdvajamo samo neke:U Uzbekistanu je u ustanku polovinom Maja,ubijeno 500 demonstranata. Kina je i dalje u vrhu liste zemalja sa izrecenim smrtnim kaznama. I jedna zemlja, kao sto su SAD pred medjunarodnim organizacijama za zastitu ljudskih prava je morala odgovarati zbog zlostavljanja.

Gradjanski rat na jugu Sudana ,koji traje vise od 20 godina, trebao je biti formalno okoncan mirovnim sporazumom, medjutim dolazi do novih sukoba na zapadu zemlje,a tu su i standardni nasilje i krsenje ljudskih prava. Za medjunarodnu uzbunu su se pobrinuli napadi «Dzandzavida», arapske konjanicke milicije bliske vladi na crnacko africko stanovnistvo. Od pocetka konflikta 2003-ce godine u regionu je zivot izgubilo stotine hiljada ljudi, a u izbjeglistvu se nalazi preko dva miliona ljudi.Specijalni ambasador UN-a Zan Pronk u Septembru je upozorio na pogorsavanje situacije i istovremeno optuzio medjunarodnu zajednicu za ne dovoljnu angazovanost.

«U nekoliko navrata sam zahtjevao: rasporedite jace trupe koje bi garantovale sigurnost u Darfuru. Trazio sam veci broj trupa, ali je odobreno samo nekoliko.Ko je za to odgovoran? Sve zemlje zajedno? Pocele su prekasno.Ono sto je uradjeno,nije bilo dovoljno».

Kada je rijec o reformi UN-a, tu medjunarodna zajednica nije ispunila ocekivanja.Na jubilarnom samitu u povodu 60-te godisnjice UN-a, odrzanom u Septembru u New Yorku, sefovi drzava i vlada iz cijelog svijeta su potvrdili milenijumske ciljeve, medju kojima je smanjenje za 50 posto ekstremnog siromastva i gladi sirom svijeta do 2015-te godine. Ali najvaznije pitanje,pitanje reforme vijeca sigurnosti, i dalje je ostalo otvoreno. Sloge nije bilo ni oko teme zvane proizvodnja i sirenje oruzja za masovno unistavanje.

Jedan od najzapazenijih dogadjaja na evropskom kontinentu 2005-te godine je bila smrt Pape Ivana Pavla Drugog, 02-gog Aprila. Milioni ljudi iz cijelog svijeta dosli su u Rim da se oprosti od svog svetog oca, poglavara Rimokatolicke crkve.Glavni grad Italije se nakon Papine smrti nasao u vanrednom stanju. Drzavnici sa svih kontinenata su odali pocast osobi koja se angazovala za mir sirom svijeta i slamanje komunistickog rezima na istoku Evrope, posebno u njegovoj rodnoj Poljskoj. Ivan Papa Pavao Durgi je na celu rimokatolicke crkve bio vise od 26 godina i za to vrijeme je imao vise od 100 posjeta inostranstvu i sirom svijeta je prikupio simpatije i drugih religija..

19.Aprila, za njegovog nasljednika je izabran njemacki kardinal Josef Ratzinger.Od tada on nosi ime, Benedik XVI i prvi je Nijemac na svetoj stolici od 482 godine. List «Bild» tada je na naslovnoj strani napisao «Mi smo Papa».

Prvi veliki izazov za novog Papu je bio u Augustu svjetski dan mladih u Kelnu. Vec po dolasku u Njemacku, Benedikt XVI je od odusevljene omladine pozdravljen njegovim italijanskim imenom Benedeto.

Stotine hiljada nladih ljudi je tada doputovalo u Keln,a na oprostajnoj misi na poljima izvan Kelna je bilo vise od milion hodocasnika.

«Sretan sam sto se nalazim medju mladim judima kako bi stitio njihovo vjerovanje i ozivio njihove nade. Isto tako se nadam da ce mi odusevljenje, suosjecanje, spremnost, hrabrost i nade mladih ljudi dati da i dalje idem putem moje sluzbe u crkvi kao nasljednika Petrusa i odgovoriti izazovima vremena» .

Benedikt XVI je prilikom posjete Kelnu demonstrirao, kao i njegov predhodnik, da se zalaze za interreligijski dijalog.Na kraju svjetskog dana mladih, Papa je posjetio jednu Sinagogu i sastao se sa predstavnicima muslimanske manjine u Njemackoj,simbolicna gesta koja bi se trebala ukorijeniti i u godinu koja dolazi.