Predstava zvana iranski nuklearni program

Zabrinut je prije svega Izrael da bi Iran mogao predstavljati ozbiljnu vojnu prijetnju. Iz Izraela je stoga najavljeno da će hitno reagovati, čak i vojnim udarom, ukoliko osjete da je ugrožena sigurnost zemlje.

U središtu bliskoistočnog ljetnjog teatra je i dalje pitanje da li se ovaj region kreće u pravcu konflikta sa Iranom ili se samo zvecka oružjem. Jedinstvena ocjena političara i eksperata o tome ne postoji, što još više pokazuju reakcije na testiranje iranskih raketa u posljednjih nekoliko dana.

Provokacije i s jedne i s druge strane

U saopštenjima zapadnih i izraelskih političara i "eksperata" se govori o "novoj iranskoj" provokaciji. Tvrdi se čak da su filmski snimci kompjuterski manipulirani i dramatizirani. Jedinstven stav postoji samo u jednoj tački: Iran se upozorava da se više ne igra s vatrom i da ne zagrijava situaciju.

Amerikanci i Britanci su dolili ulje na vatru kada su prije nekoliko dana izveli vojni manevar u Perzijskom zaljevu, u sjeni rastućih političkih nastojanja u Vašingtonu da Kongres donese odluku o pomorskoj blokadi Irana. Ta mjera u normalnon slučaju je slična objavljivanju rata.

Ahmadinežada kritiziraju i u Iranu

Iako protiv Teherana ne postoje dokazi da razvija atomski program, pretpostavke i optužbe su očigledno dovoljne za vršenje pritiska.

Nakon toga se obično čuju ispadi i verbalni napadi iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, pogotovo u pravcu Izraela i SAD-a. No, njemu se sve češće i u samom Iranu upućuju kritike. Polako bi se u Vašingtonu i Jerusalemu, ali isto tako i u Berlinu i drugdje trebalo spoznati da se jednostranim kursom protiv Irana samo jačaju tvrdolinijaši u toj zemlji.