1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Predsjednik došao, pitanja ostala

20. decembar 2011

Šestog decembra, pakistanski predsednik Asif Zardari, iznenadno je otišao u Dubai, što je dalo povoda raznim špekulacijama. Govorilo se da je tamo bio na lječenju, ali i da je želio da izbjegne državni udar.

https://p.dw.com/p/13W3n
Pakistanski predsjednik Asif Ali ZardariFoto: AP

Odlazi li ili ne odlazi? Pakistanski predsjednik je dvije nedjelje bio u Dubaiju. Asif Zardari je zvanično bio kod ljekara, i poslije uspješnog medicinskog tretmana se vartio kući gdje mora da se odmara. I dalje niko ne zna šta muči predsjednika. „Moraćemo da pričekamo i vidimo hoće li Zardari podnijeti ostavku. Ni političko vođstvo ni vojska ne smiju sebi da dozvole da dalje destabilizuju državu“, kaže pakistanski naučnik Muhamed Amir Rana. On nije jedini koji želi da se odmah prestane sa špekulacijama: „Do sada su svi polazili od pretpostavke da Zardari ima dobar odnos sa armijom. Ali, iznenada se pojavio anonimni dopis koji je sve promijenio. Vidjećemo ko će na kraju od njega imati najviše koristi. Ali, jasno je ko trpi najveću štetu zbog ove krize: država i narod."

Misteriozni anonimni dopis… Pakistanski mediji već nedjeljama ne prestaju da se bave tom temom. Prema njihovim izvještajima, pakistanski ambasador u Vašingtonu je angažovao osobu koja je šefu američkog generalštaba Majku Malenu doturila anonimno pismo. U tom pismu se navodno od SAD traži da spriječi pakistansku vojsku da izvede puč. Pomenuta osoba je međutim, obznanila sadržaj pisma i time izazvala političku lavinu. I pored svih demantija, pakistanski ambasador u Vašingtonu morao je da ode sa funkcije, a u samom Pakistanu čitavim slučajem se sada bavi i najviši državni sud. Pretpostavke i nagađanja se množe. Da nije to predsjednik Zardari sam anonimno zatražio pomoć Vašingtona? Da li se zbog toga sklonio u Dubai? I zašto se onda vratio? Muhamed Rana pokušava da slijedi ono malo činjenica kojima javnost za sada raspolaže: „Prema ustavu, predsjednik je iznad vojske, ali u realnosti je situacija mnogo kompleksnija. Niko ne može da predvidi na šta će ovo izaći."

Pakistan Atom Rakete Parade in Islamabad
Vojna parada u IslamabaduFoto: AP GraphicsBank

Zardari ćuti

Ko politički vodi zemlju? Nuklearna sila Pakistan privredno ne stoji dobro, narod je nesiguran, islamistički talasi se šire državom. Srdžba prema Zapadu je veća nego ikada otkako je NATO krajem novembra u vazdušnom napadu ubio 24 pakistanska vojnika. Mnogi traže osvetu. “Putevi iz Pakistana za Avganistan kojima se NATO služi za snabdjevanje vojske treba da ostanu zauvjek zatvoreni“, kaže jedan demonstrant, i dodaje: „predsjednik Zardari bi trebalo da objavi sveti rat. Mi, hrabri ljudi Pakistana, ne bojimo se bombi." I zaista, Pakistan je zatvorio pomenute puteve. Američka vojska je morala da napusti i jednu vojnu bazu. Islamabad u znak protesta nije želio da učestvuje ni na međunarodnoj konferenciji o Avganistanu održanoj u Bonu. S druge strane, Zapad optužuje Pakistan da igra dvostruku igru i da pomaže lokalnim talibanima. SAD su zamrzle 700 miliona dolara pomoći Avganistanu da bi izvršile pritisak na Islamabad. A predsjednik? On i dalje - ćuti.

Bilješka o spornom predsjedniku

Asif Ali Zardari potiče iz imućne porodice, poslovno aktivne u građevinskom sektoru i proizvodnji cementa. Udovac ubijene predsjednice Benazir Buto, nema sasvim čistu političku prošlost: između 1997. i 2004. bio je pritvoren na osnovu više optužnica, za korupciju - ali i za ubistvo. 2004. je priznao da u Engleskoj posjeduje zemljište u vrijednosti od 4,35 miliona funti, a pakistanske vlasti su ga optuživale da je taj posjed stekao uz pomoć korupcije. Zbog toga su pred Visokim sudom Engleske i Velsa još uvijek u toku sudski procesi protiv Zardarija. U Švajcarskoj je optužen za pranje novca – iako tamo protiv njega nije pokrenut sudski postupak, jedno vrijeme su mu tamo bili blokirani bankovni računi sa 13,7 miliona dolara. Zardari je član američkog „Rotari“ kluba koji svoje članstvo obavezuje na djelovanje u skladu sa najvišim moralnim principima.

Autori: Sandra Petersman/ Saša Bojić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić