1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Predsjednički izbori na Tajvanu

Stanovnici ostrva Tajvan će 22. marta izlaze na izbore za novog predsjednika. Ovi izbori će, vjerovatno, naljutiti Kinu, koja to ostrvo smatra dijelom svoje teritorije. Neki Tajvanci putuju u domovinu samo radi izbora.

Frank Hsieh, kandidat stranke DPP na predsjedničkim izborima

Frank Hsieh, kandidat stranke DPP na predsjedničkim izborima

Tajvan ima svega 24 saveznika u međunarodnoj zajednici i samo jednog u Evropi – Vatikan. Ali zato mnogi građani te zemlje, koji žive u Evropi, spremni su izdvojiti ogromne sume novca da se vrate kući na izbore.

Yang Man-Ni je rođena na Tajvanu, ali živi u Njemačkoj već gotovo 25 godina. Vraća se u Tajpej da glasa na izborima.

„Ovo mi je prvi put da idem u Tajpej na izbore. Veoma sam ponosna na svoju zemlju. Mislim da je ovo moja dužnost i obaveza, moje pravo kao građanke Tajvana.“

Karta do Tajvana košta oko 800 eura, ali Yang Man-Ni smatra da se to isplati. Osjeća da je važno izaći na izbore, jer je u pitanju budućnost njene zemlje. Predsjednik ima veliku izvršnu vlast i oblikuje vanjsku politiku.

Kina prijeti Tajvanu u slučaju proglašenja nezavisnosti

Kineska vlada u Pekingu smatra Tajvan svojom odmetnutom provincijom. U Tajvanu, pak, stranka sadašnjeg predsjednika, DPP, promovira ideju nezavisnosti. Ipak, novi predsjednički kandidat te stranke je, kao i sama stranka, omekšao svoje stavove u posljednje vrijeme, iako problem nezavisnosti dominira izborima za vikend. Yang Man-Ni misli da se DPP igra s vatrom.

„Vlada DPP-a nema nikakav bolji plan. Ono što oni žele je samo da budu nezavisni. Ali to nije realno, jer Kina neće dozvoliti Tajvanu da se osamostali.“

Yang je protiv proglašenja nezavisnosti i podržava opozicionu stranku Kuomintang, koja je osvojila dvije trećine na parlamentarnim izborima u januaru. Ona se nada da će ta stranka osvojiti i predsjedničke izbore i otvoriti dijalog s kineskim vlastima.

Kina ima spremno oko hiljadu projektila usmjerenih prema Tajvanu i prijeti da će ih upotrijebiti ako ostrvo formalno proglasi nezavisnosti. Vlada u Pekingu je čak 1996. godine ispalila probni projektil prema Tajvanu prilikom tamošnjih prvih direktnih izbora. Taj je potez trebao da zaplaši glasače.

Dok dvije tajvanske najjače političke partije imaju različite stavove u vezi sa odnosima s Kinom, obje ipak žele da osnaže ulogu Tajvana u međunarodnoj zajednici. Žele da Tajvan postane dio globalnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija. Međutim, zemlja se suočava s veoma teškom bitkom – pritiskom Kine s jedne strane, i nedostatkom podrške međunarodne zajednice s druge.

Međunarodna zajednica podržava cjelovitost Kine

Od '70-ih godina prošlog vijeka većina zemalja se složila s tzv. Jedinstvenom kineskom politikom. To znači da svijet priznaje samo kinesku vladu u Pekingu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel također je uvjerila kinesku vladu u svoju podršku.

„Kineska vlada zna da su odnosi između Kine i Njemačke vrlo bliski. To se nikad nije promijenilo. I to je stav koji ćemo uvijek podržavati kad su u pitanju problemi u vezi s Jedinstvenom kineskom politikom, poput referenduma u Tajvanu.“

Ako može Kosovo, može i Tajvan

Iako se gotovo sve evropske zemlje protive nezavisnosti Tajvana, podršku tom ostrvu ipak daju neke frakcije. Georg Jarzembowski je njemački član Evopskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarne Grupe prijatelja Tajvana. On optužuje evropske zemlje da imaju duple standarde, jer odbijaju priznati nezavisnost Tajvana, a spremno prihvataju nezavisnost drugih teritorija u svom dvorištu.

„Mislim da se svi slažu da Tajvan ima pravo na samoopredjeljenje. Ako posmatrate evropsku politiku, ne možete prihvatiti da se Kosovo odvoji od Srbije, iako je bio u sastavu srbijanskog sistema, a onda na drugoj strani ne dozvoliti Tajvanu pravo na samoopredjeljenje, iako nikad nije bio pod kineskom vlašću.“

I zaista, Tajvan ima mnogo stvari koje Kosovo nema: ima svoju vlast već gotovo 60 godina, svoju ekonomiju, monetarni sistem pa i vojsku. Ali Jarzembowski kaže da je stabilnost Azije glavni razlog zbog kojeg su mnoge zemlje odlučile da ne podrže nezavisnost Tajvana.

„Sjedinjene Američke Države, Japan i Evropska unija preporučuju i Kini i Tajvanu da ne dižu tenzije, nego da radije pokušaju naći konstruktivan dijalog.“

Za iseljenike poput Yang Man-Ni, stabilnost je također važnija od nezavisnosti.

„Iseljeni Kinezi i Tajvanci jednostavno žele da se situacija sada ne mijenja. Tajvan je Tajvan, Kina je Kina. Ne želimo pokušavati biti nezavisni.“

Ako je suditi prema prethodnim izborima, kandidat partije Kuomintang, koja je naklonjena Kini, vjerovatno će pobijediti na glasanju.