1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić se obratio učesnicima Generalne skupštine UN-a

U svom obrachanju predsjedavajuchi Tihich je zahvalo za sve ssto su Ujedinjene nacije uccinile i ccine za Bosnu i Hercegovinu posebno istichuchi znaccaj nastavka pomochi povratnicima koji su protjerani iz svojih domova.U nastavu predsjedavajuchi Tihich je rekao:

Generalna skupština UN-a

Generalna skupština UN-a

"Bosna i Hercegovina je multietniccka zemlja, u kojoj stotinama godina, uglavnom u miru i toleranciji, zzive Bossnjaci-muslimani, Srbi-pravoslavci,Hrvati-katolici, jevreji i mnogi drugi narodi. U Sarajevu, ali i najvechem broju ostalih gradova, jedna pored drugih stoljechima stoje dzzamije, katoliccke i pravoslavne crkve, ponegdje i sinagoge. Zato Sarajevo s pravom nazivaju Jeruzalemom Evrope.

Occuvanjem multietniccke strukture Bosne i Hercegovine sa svim njenim spe cificcnostima i razliccitostima, Evropa i cijeli svijet u Bosni i Hercegovini polazzu historijski ispit. Ona je mjesto susreta i razumijevanja najvechih svjetskih kultura i religija, te dokaz neutemeljenosti teorija o sukobu civilizacija.

Ovo je prilika da vas upoznam sa stanjem u mojoj zemlji i ostvarenim napretkom u proteklih devet godina.Obnovljena je infrastruktura ratom porussene zemlje. Ostvarena je makroekonomska stabilnost sa inflacijom od 1 posto. Konsolidiran je bankarski sistem i redovno se otplachuje inozemni dug. U odnosu na postratni period, GDP je utrostruccen, a nacionalne rezerve povechane za 14 puta. Sstednja je u stalnom porastu. Na dobrom smo putu da ove godine ispunimo uvjete i pristupimo pregovorima sa Evropskom unijom o zakljuccenju sporazuma o stabilizaciji i pridruzzivanju. Zbog nesuradnje entiteta RS sa Hasskim tribunalom, nismo primljeni u Partnerstvo za mir, iako smo ispunili sve druge uvjete.

U toku su snazzne reforme u oblasti obrazovnog, carinskog, poreskog, sigurnosnog i odbrambenog sistema. Formirano je niz novih drzzavnih institucija, poccev od ministarstva odbrane i sigurnosti, jedinstvene obavjesstajno-sigurnosne sluzzbe, do Zajedniccke komande Oruzzanih snaga Bosne i Hercegovine itd. Sa oko 500.000 vojnika, koliko su brojale tri suprotstavljene vojske 1995. godine, sada Oruzzane snage BiH broje 12.000 vojnika. Od 70.000 vojnika NATO u 1996., danas u snagama SFOR ima oko 7.000 vojnika. Sigurnosna situacija je stabilna,a uspostavljeni mir nije nikada narussen. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, u Bosni i Hercegovini nije ubijenniti jedan vojnik medjunarodnih snaga. Umjesto korisnika medjunarodne pomochi, Bosna i Hercegovina sve visse postaje aktivni davalac pomochi, tj. uccesnik u mirovnim misijama, poput onih u Kongu, Siera Leone, Etiopiji,Liberiji, Istoccnom Timoru i Haitiju.

Jaccanje jedinstvene vanjske, sigurnosne i odbrambene politike omoguchilo je Evropskoj uniji da preuzme odluccujuchu ulogu u Bosni i Hercegovini. Krajem godine, njene vojne snage preuzet che mandat SFOR u BiH.Na pozitivne procese stabilizacije, ne samo u Bosni i Hercegovini, vech i drugim drzzavama nastalim na podruccju bivsse Jugoslavije, negativno uticce neprimjeren odnos prema ratnom zloccinu i zloccincima. Dio javnosti,ali i politicckih predstavnika, ratne zloccine pokussava pravdati tzv. zasstitom nacionalnih interesa, a zloccince tretira kao nacionalne heroje. To se mora mijenjati! Samo na temeljima istine i pravde mozzemo graditi

povjerenje i pomirenje medju narodima i prijateljske odnose medju nassim zemljama. U tome je nezamjenjiva uloga Medjunarodnog suda za sudjenje ratnim zloccincima na podruccju bivsse Jugoslavije. Stoga visoko cijenimo njegov dosadassnji rad i doprinos utvrdjivanju istine i zadovoljenju pravde. Hasski tribunal mora okonccati sve zapoccete postupke, posebno protiv visokopozicioniranih osoba. Dio nezavrssenih predmeta mozze se ustupitisamo sudovima zemalja u kojima su zloccini poccinjeni, i to tek kada lok

alno pravosudje bude spremno da garantira fer i objektivno sudjenje.Suradnja sa Hasskim tribunalom mora biti nezaobilazan uvjet na putu za prijem u evroatlantske institucije. I ne samo to. Nije dovoljno uhapsiti i procesuirati samo ratne zloccince sa liste Hasskog tribunala. Potrebno je dalokalno pravosudje nassih zemalja procesuira brojne druge ratne zloccince koji su joss uvijek na slobodi. Neki od njih nalaze se na znaccajnim javnim pozicijama, ccesto povezani sa organiziranim kriminalom. U Bosni i Hercegovini formira se Odjel pri drzzavnom sudu za sudjenje ratnim zloccincima. On treba da preuzme dio predmeta Hasskog tribunala, ali i procesuira druge brojne zloccince. To che biti Hasski tribunal u malom. Zato che nam biti potrebna kako tehniccka i finansijska, tako i struccna pomoch. Jedan broj medjunarodnih sudija i tuzzilaca koji imaju iskustvo u ovakvim postupcima moramo ukljucciti u rad ovoga Odjela.

Naredne godine, navrssava se 10 godina od genocida nad bosanskim muslimanima zasstichene zone UN Srebrenice i Zzepe. Do danas nisu uhapssene najodgovornije osobe za ovaj, ali i sve druge zloccine u Bosni i Hercegovini -Radovan Kardzzich i Ratko Mladich, odgovorne za smrt oko 200.000 ljudi.Zato i sa ovoga mjesta pozivam sve odgovorne da ih konaccno uhapse. Nazzalost, joss uvijek nije rijesseno ni pitanje oko 15 hiljada nestalih, ccija se tijela nalaze u brojnim masovnim grobnicama (samo do sada otkriveno 320!). Zato je neophodna pomoch, kako u pronalasku, tako i identifikaciji nekoliko hiljada vech pronadjenih posmrtnih ostataka zzrtavaPoliticcki sistem uspostavljen Dejtonskim i Vassingtonskim sporazumom imao je pozitivnu ulogu u uspostavi mira, obnovi, razvoju i dosadassnjim procesima stabilizacije i integracije Bosne i Hercegovine. Medjutim, on sve visse postaje smetnja daljnjem razvoju i napretku. Postojeche uredjenje Bosne i Hercegovine, sa Federacijom od 10 kantona, Republikom i Distriktom, snazznim entitetima i slabom drzzavom, jeste prepreka na putu prema cclanstvu u evroatlantske integracije. To je izuzetno kompliciran, nefunkcionalan i skup sistem, ccega su, manje - visse, svjesni svi, kako u, tako i izvan Bosne i Hercegovine.

Vjerujem da uskoro dolazi vrijeme kada che domachi politiccki predstavnici otpocceti razgovor o preuredjenju ustavnog sistema Bosne i Hercegovinei njegovog usaglassavanja sa medjunarodnim konvencijama. Moramo imati modernu i efikasnu drzzavu sa institucijama i nadlezznostima koje che nam omoguchiti punopravno cclanstvo u Evropskoj uniji i NATO. Prilika za to jeste slijedecha godina, kada se navrssava 10 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Zato je vrijeme da Bosna i Hercegovina predje iz dejtonske u briselsku fazu. Nadam se da chemo u tome imati podrssku i pomoch prijateljskih zemalja i medjunarodne zajednice.

Bosna i Hercegovina je iskreno i trajno opredijeljena za unapredjenje prijateljskih odnosa sa susjednom Republikom Hrvatskom i Drzzavnom zajednicom Srbije i Crne Gore, utemeljenih na posstivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ravnopravnosti. Nass geografski polozzaj, zajedniccka povijest, etniccka struktura stanovnisstva, ekonomska i infrastrukturna povezanost, upuchuju na svestranu suradnju. Svjesni smo da bez rjessavanja spornih pitanja, ne mozzemo ichi u evroatlantske integracije i u tom pravcu je postignut odredjeni napredak.

Zemlje jugoistoccne Evrope pojedinaccno, ali i zajedno, ulozzile su veliki napor i ostvarile napredak kako bi se promijenio stereotip o zaostalom, problematiccnom i konfliktnom regionu evropskog predgradja. Unaprijedjena je suradnja zemalja regiona u oblastima odbrane, sigurnosti, kontrole granica, slobodne trgovine, viznog rezzima, borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala, zasstite nacionalnih i vjerskih manjina itd.

Pitanje granica u regionu ne smije i ne mozze se otvarati. Medjutim, moramo otvarati pitanje suradnje izmedju granica, jer je to zajedniccki interes.Missljenja sam da krizu u Iraku treba rjessavati uporedo sa palestinskim pitanjem. Podrzzavamo inicijativu =91ccetvorice" i =91mapu puta" koja je osnov za uspostavu istinskog dijaloga izmedju Izraela i Palestine, uz posredstvo Sjedinjenih Americckih Drzzava. Osudjujemo svaki teroristiccki akt, kao i vansudska pogubljenja palestinskih lidera i izgradnju tzv. sigurnosnog zida od strane Izraela.

Izrazzavamo zadovoljstvo zbog postizanja konsenzusa cclanica Vijecha sigurnosti po pitanju rezolucije o prijenosu suvereniteta koalicionih snaga nalegitimno izabranu zakonodavnu i izvrssnu vlast. Smatramo da Ujedinjene nacije treba da preuzmu vodechu ulogu u oblikovanju buduchnosti Iraka. Iraccki narod treba da vlada svojom zemljom, a vojne snage koje kontroliraju teritorij moraju se pridrzzavati Zzenevskih konvencija o humanitarnom pravu. Teritorijalni integritet i suverenitet Iraka mora biti occuvan, kao i suverenitet nad prirodnim resursima.

Pozivamo na zasstitu i posstivanje svjetskog civilizacijskog naslijedja,svih svetih mjesta u Iraku, poput Kerbele i Alijeve dzzamije u Nedzzefu. Unamjeri da pomogne narodu Iraka i doprinese uspostavi mira, Bosna i Hercegovina je donijela odluku o upuchivanju jedinice za unisstavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u Irak.

Bosna i Hercegovina je istinski opredijeljena za borbu protiv terorizma, punu suradnju i aktivno uccessche u medjunarodnoj antiteroristicckoj koaliciji. Terorizam je ne samo pogressan metod borbe, vech je nemoralan i kontraproduktivan. Nemoralan, jer stradaju nevini, a kontraproduktivan jer se time ne rjessava, vech uslozznjava problem. U tom smislu, zzelim istachi primjer bosanskih muslimana, koji su u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. bili najveche zzrtve stradanja i genocida. Mi smo seuspjeli odbraniti, ali nikada nismo posegnuli za odmazdom i(li) terorizmom, kako tokom, tako ni nakon rata".

Na kraju svog izlaganja predsjedavajuchi Tihich se osvrnuo i na pitanje reforme i jaccanja efikasnosti mehanizama Ujedinjenih nacija.Iz vlastitog iskustva, gradjani Bosne i Hercegovine znaju ssta znaccineblagovremeno i neefikasno djelovanje Ujedinjenih nacija. Da su mehanizmiUN bili djelotvorniji, sigurno ne bi dosslo do agresije na Bosnu i Hercegovinu, ili bi, pak, rat krache trajao. Takodjer ne bi bio poccinjen genocid u zasstichenoj zoni Ujedinjenih nacija enklava Srebrenice i Zzepe. Koristim priliku da podsjetim na obavezu Ujedinjenih nacija da pomognu povratak prezzivjelih stanovnika ovoga podruccja.Imajuchi u vidu sve opasnosti suvremenog svijeta, Vijeche sigurnosti treba da bude vodechi faktor mira i stabilnosti u svijetu. Mora raspolagati efikasnim mehanizmima za brzo djelovanje, kako konflikti ne bi prerasli u oruzzani sukob.Sa ciljem postizanja njegove bolje reprezentativnosti i efikasnosti, podrzzavamo inicijative za prossirenje Vijecha sigurnosti izmedju ostalog i novim stalnim clanicama.

Bosna i Hercegovina zzeli postati nestalna cclanica Vijecha sigurnosti isvojim uccesschem uticati da se nasse losse iskustvo ne ponovi bilo gdje u svijetu. Stoga molimo podrssku kandidaturi u cclanstvo za period 2010.-2011. Uvjeravam vas da che Bosna i Hercegovina opravdati povjerenje", rekao je Sulejman Tihich.