1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u SAD

Erol Avdović27. august 2007

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komiš, doputovao je u SAD gdje će biti gost beha dijaspore, obaviti važne razgovore sa predstavnicima američke administracije, ali i sastati se sa Generalnim Sekretarom UN-a.

https://p.dw.com/p/BYE2
Željko KomšićFoto: AP

Avdović: Gospodine predsjedavajući, zašto ste ste upravo sada inzistirali na ovom sastanku sa glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moonom, kad ćete za manje od mjesec dana, ponovo boraviti u New Yorku, na 62. redovnom zasjedanju Generalne skupštine UN-a?

KOMŠIĆ: “Nisam bio tu kada je bila proslava 15 godina članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama. Gospodin Radmanović i gospodin Silajdžić su bili, i ja se tada nisam susreo sa generalnim sekretarom UN-a. Cijenim, da na samoj Generalnoj skupštini UN-a, to ne bi bilo, kao što sada možemo organizovati taj sastanak. Odnosno, pretpostavljam da bi tad, to bilo više protokolarno, ako bi uopće došlo do sastanka sa generalnim sekretarom. Zato smo ovaj sastanak zatražili sada …”

Avdović: Na sastanku ćete, pored ostalog, s glavnim tajnikom dotaknuti i pitanje reformi UN-a. Na East Riveru medjutim, BiH još uvjek kao da, uglavnom pamte po onim ružnim ratnim godinama (1992-95), a sad se, evo stiglo, već raspravljati o učešću države u reformama Svjetske organizacije: Je li to ispravan redoslijed prioriteta za BiH, i šta kanite prvo poduzeti?

New York i Brisel najvažniji za beha diplomatiju

UN Logo Glastür Symbolbild Reform
Foto: AP

KOMŠIĆ: “To je prije svega naš interes! Dakle, domaći BH interes, i u tom kontekstu treba posmatrati to pitanje. Bosna i Hercegovina je od ranije nominirala svoju kandidaturu za nestalnu članicu Savjeta sigurnosti, i ovo je prilika, da mi reafirmišemo tu našu kandidaturu. Da podcrtamo, da je naš politički interes, vanjsko-politički interes, pogotovo u forumu Ujedinjenih nacija, to, kao zemlja iz tog regiona, pozivajući se prije svega na pozitivno iskustvo sa Slovenijom, koja je već bila članica Savjeta sigurnosti, i predstojeću kandidaturu Hrvatske, iskažemo i našu želju, naš interes i naša pozitivna iskustva, s radom zemalja iz naše regije, evo, naveo sam Sloveniju, sutra Hrvatsku, pa onda, prekosutra BiH, za članstvom u Savjetu sigurnosti UN-a”.

Avdović: Ali, gopodine predsjedavajući, kako uopće možete računati na učešće BiH u Vijeću sigurnosti, kada je notorna činjenica, da država nema dovoljno diplomata u BH Misiji pri UN-u; ni izdaleka, kao Slovenija ili Hrvatska, ovdje u New Yorku?

KOMŠIĆ: “Prije svega, ja mislim da s ovakvim kapacitetom naše misije pri Ujedinjenim nacijama, to ne možemo uraditi. Ili, bilo bi ravno čudu, da se to desi. Mi moramo pjačati naše prisustvo u UN-u, u tom smislu, a to je moje mišljenje, iako o tome još nismo diskutovali na Predsjedništvu, ali nema razloga da se o tome ne raspravlja, i da se u tom smislu ne donesu pozitivne odluke. Ključne dvije, multilateralne aktivnosti u BiH u ovom trenuttku i u narednim godinama, moraju biti pojačanje naših misija u Ujednijenim nacijama, u okviru ovog plana, o kome govorim. Zato je potrebno napraviti cijeli jedan, akcioni plan: šta i kako, i ko tu treba da radi. To važi i za Brisel. Ove dvije destinacije su važne s aspekta interesa koja BiH strateški pokazuje”.

Avdović: Znajuči medjutim, da je mnogo toga u BiH taocem nacionalng, na uštrb – ekspertskog pristupa, plašite li se, da ipa,k nećete moći odabrati samo najbolje stručne, umjesto “najbolje nacionalne” kandidate, za te, diplomatsko-poduzimačke radove?

KOMŠIĆ: “Iskreno rečeno, mislim da se te dvije stvari koje ste vi pomenuli uopće ne svadjaju. Naravno, svadjaju pod navodnicima. Svadjaju se samo ako to želite. Ako dakle preferirate isključivo nacionalni ključ na teret neke stručnosti i ekspertskog pristupa. Ali, ja mislim, da mi možemo te dvije stvari uklopiti: Zadovoljiti ono što se mora zadovoljiti u BiH, jer BiH je takva država, koja funkcioniše na tom principu. To nije naša slabost, već mislim da je to, čak naša prednost… Znači može se uklopiti nacionalno i ekspertsko i u misiji kakva je ova u Ujedinjenim narodima. Druga je stvar, ako vi iz duge krajnosti, reći ću, želite pomalo i destruktivno da nastupate po interese države. Onda samo forsirate etničke i nacionalne interese. I naravno da ćete napraviti ‘medvjedju uslugu’ i državi i samom sebi. Odnosno, vi pravite medvjedju uslugu i narodu kojem pripadate, a koji definitivno živi i živjeće u Bosni i Hercegovini…”

Oko Kosova će BiH slijediti odluke UN-a i NATO-a

Kosovo Zoneneinteilung
Foto: AP

Avdović: Na sastanku sa Ban Ki-moonom, bit će sasvim izvjesno dodirnuta regionalna pitanja, te sigurno i pitanje krajnjeg statusa Kosova: Što ima novo oko Kosova? Kakav će biti konačni pristup BiH, kada dodje do finalnog rješenja ovog pitanja?

KOMŠIĆ: “Bosna i Hercegovina je sigurno senzibilna na Kosovo, kao što je senzibilan i cijeli region. Mi se možemo praviti i zatvarati oči, da to ne postoji. Ali, to postoji kao situacija u regionu. Bit će prilika, da mi ponovimo neke svoje stavove, oko kojih, ja moram reći, mi imamo konsensus, bar nas, tri člana Predsjedništva. Prije svega mi smo zainteresirani, da se cijala situacija oko Kosova riješi na način, kako ga politički vrh BiH i tretira, kao ‘unutarnje političko pitanje Srbije’, naše susjedne države. I zainteresovani smo, da naš istočni susjed, u ovom slučaju Srbija, ostane stabilna i demokratska država, odnosno da ide istim putem, kao i BiH, ka evroatlanskim integracijama. Refleksije tog pitanja, naravno prevazilaze samu Srbiju i tiću se prije svega, susjednih zemalja, pa čak i onih koji nisu neposredni susjedi Srbije. I o tome se mora voditi računa! Zato je medjunaradona zajednica tu i prisutna, i Ujedinjene nacije, ili te zemlje, koje nastupaju sa nekih regionalnih interesa, govorim o jugoistočnoj Evropi. Prema tome, za nas je najprihvatljivija pozicija, da Beograd i Priština, uz aktivno učešće medjunarodne zajednice -- postignu dogovor…”

Avdović: Ali, svi govore, da je to naprosto nemoguće?!

KOMŠIĆ: “Da li je to moguće ili nemoguće, ostavimo to malo i vremenu … Druga pozicija jeste odluka Savjeta sigurnosti UN-a. dakle, bez (ruskog – op- aut.) veta. Onda je to situacija koja odgovara i Bosni i Hercegovini, jer (u sklopu) regionalne situacije – nema narušavanja i potencijalnih opasnosti po region. I treća pozicija, tako ih gradiram, dakle, treća opcija, jesto, da u slučaju bilo kakvih unilateralnih akcija i poteza, Bosna i Hercegovina, jednostavno treba zauzeti onakav stav, kao što to imaju zemlje, članice Evropske unije (EU), i NATO-a”.

Avdović: Ipak, to kao da ne dokida sve priče, o “mogućim reperkusijama” po susjedne zemlje u regionu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, na samom kraju rješavanja kosovskog pitanja?!

KOMŠIĆ: “Naravno. Ne trebam vam objašnjavati zašto je to tako. Bosna i Hercegovina, kao kompleksna država, kako je sastavljena, moguć je utjecaj ‘kosovskog pitanja’, ako ništa drugo, na emotivnom, nekom planu. Ne možete ni to zanemariti, i mi u BiH moramo biti posebno senzibilni na te stvari. Generalno, stabilnost Srbije, ne narušavanje nekih demokratskih procesa u Srbiji, koji, možda idu lagano, ali ipak idu, je trajni interes Bosne i Hercegovine. Dakle, mi ne želimo, da se situacija kod našeg susjeda pogorša u bilo kom smislu”.

Komšić ne odustaje od prvog pisma Ban Ki-Moonu

Deutsche Welle Interview mit Ban Ki moon
Foto: DW

Avdović:: I na koncu o “famoznom pismu”, koga ste prije dva mjeseca i vi potpisali i uputili na adresu Ban Ki-moona, tražeći veću akciju UN-a, u povodu presude (od 26. februara/veljače 2007,) o genocidu u BiH, Medjunarodnog suda pravde (ICJ), a čiji drugi nastavak, ovog mjeseca niste željeli potpisati: Da li je taj izostanak vašeg potpisa, “nagrada” od strane glavnog tajnika UN-a, pa vas gospodin Ban prima u izvanrednu posjetu, otkazujući čak i neke prije zakazane sastanke, samo da bi se susreo s vama?

KOMŠIĆ: “To bi ste trebali upitati samog generalnog sekretara UN-a ili njegove dužnosnike …”

Avdović: Ali gospodine predsjedavajući, jasno je da glasnogovornica Ban Ki-moona, neće izravno odgovoriti na tako postavljeno pitanje. Uostalom, Michele Montas nam je rekla, da do “kurtoaznog susreta” dolazi na vaš zahtjev …

KOMŠIĆ: “Dakle, vi ste eto odgovorili na to pitanje. Ja ne bi da tumačim poteze generalnog sekretara, zašto u ovom trenutku, kako, u koje vrijeme itd. Ja i dalje stojim iza onoga što sam potpisao. Ja mislim, da u onom prvom pismu, gdje se najprostija ljudska stvar očekuje, dakle to je pravda, jer vi ljudima morate dati pravdu nakon strašnog zlošina genocida, koji se desio u Bosni i Hercegovini. Ljudi to očekuju ii imaju pravo da to očekuju. Oni od ljudi za koje su glasali traže, da pokreću to pitanje, Mislim, to je logičan razvoj situacije. Onog trenutka, kada bi se to pismo, a po mom mišljenju drugo pismo, koje ja nisam potpisao, kada se to pretvara u odredjenu unutrašnjo-političku stvar, ja nisam spreman, niti rad u tome učestvovati.

Ovo je pismo koje se tiče postupaka, institucija koje su osnivale Ujedinjene nacije, (ICJ). I one imaju vrlo ozbiljne odluke, jer se po rvi put presudilo, da je neko počinio genocid. I uprlo se prstom u toga ko je počinio genocid. Naravno, da moraju slijediti posljedice svega toga. Mi ne možemo reći, eto, znate to se desilo, i završili smo cijelu priču. Prije svega, to ne možete reći ljudima u BiH. I ja ponavljam svoj stav: I dalje stojim iza tog pisma, ali, onog trenutka, kad to postaje unutrašnjo-politička stvar, kao što je po mojoj procjeni, bilo drugo pismo, ja u tome neću da učestvujem. Mene ovdje interesuje, presuda, konsekvence, koje iz proizilaze iz te presude, i mislim, da to pravo imamo, kao ljudi, da to očekujemo i da tražimo”.