1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Predrasude o Izraelu u njemačkim udžbenicima

Njemački udžbenici rijetko imaju izbalansiranu sliku o Izraelu. Djeca se pak opterećuju teškim političkim pitanjima. Komisija za provjeru njemačkih udžbenika zahtijeva poboljšanje.

Die deutsche (r) und die israelische (l) Nationalflagge wehen am Montag (25.01.2010) vor dem Brandenburger Tor in Berlin im Wind. Israels Staatspräsident Schimon Peres kommt zu einem dreitägigen Staatsbesuch nach Berlin. Foto: Robert Schlesinger dpa/lbn

Symbolbild Deutschland Israel Flaggen

Skoro 68 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, a time i vladavine nacističkog režima, to poglavlje mračne prošlosti Njemačke je još uvijek teška tema; a posebno kada se radi o holokaustu i državi Izrael. O tome kakva se slika kod mladih stvara o Izraelu, diskusije traju i dan danas.

Na incijativu Instituta Georg Ekert za međunarodno istraživanje udžbenika, 2010. je osnovana njemačko-izraelska komisija. "Jer, školski udžbenici su političko pitanje", kazao je jedan od inicijatora ove incijative i specijalista za izraelsko pitanje, Dirk Sadovski.

Nakon prvog pregleda komisija nije mogla da da pozitivnu ocjenu. Provjereno je oko 500 udžbenika istorije, geografije i udžbenika društvenih nauka koji se upotrebljavaju u školama u Sjevernoj Rajni Vestfaliji, Bavarskoj, Saksoniji, Donjoj Saksoniji i Berlinu. A prvi nalaz Sadovskog glasi: "Mnogi aspekti izraelske stvarnosti se ne pominju, i to upravo kada je riječ o civilnom društvu". Kada je pak riječ o izraelsko-palestinskom odnosu požalio se da autori udžbenika Izraelce u principu predstavalju kao napadače, a Palestince kao žrtve.

Loše ocjene za njemačke udžbenike

On navodi primjer udžbenika koji je u upotrebi u školama u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna Vestfalija. Već na prvoj fotografiji se vide izraelski vojnici koji su uperili oružje u nenaoružane civile. Fotografisani su odozdo tako da izgledaju ratobornije. Dirk Sadovski navodi da se u toj lekciji uči o "jevrejskom teroru", a da skoro nijedna jedina riječ nije napisana o arapskim bombašima samoubicama. A i ako se pomenu, onda se govori o aktima "bespomoćnosti".

Dirk Sadovski govori da je riječ o "tendencioznom predstavljanju istorije". A neuravnotežen izbor fotografija je, kaže on, trend u velikom broju škola u Njemačkoj. "Fotografije uglavnom stvaraju nepovoljan utisak po Izrael." Upravo takve slike stvaraju predrasude, tvrde kritičari poput Juliusa Šepsa (Julius Schoeps), direktora Centra Mojsije Mendelson za evropsko-jevrejske studije u Potsdamu.

Potrebno hitno poboljšanje

Zabrinutost dijeli i Kirsten Tenhafen, nastavnica u osnovnoj školi Džon F. Kenedi u Berlinu. Ona kao negativan primjer navodi knjigu "Lolipop", koja je uvrštena u školsku lkektiru za treći i četvrti razred. Jer, u njoj se recimo, kaže Tenhafen, ne piše o stvarnim razlozima podizanja bezbjednosnog zida i "na početku teksta se stvara utisak da zid ima drugačiji cilj, od zaštite civilnog stanovništva od terorističkih napada". To je pak otišlo toliko daleko da učenici dobiju zadatak da kada prave skicu Izraela naprave i zid od papira. "To je djeci potpuno nerazumljivo, ako čak ne izazove i ljutnju prema Izraelu", uvjerena je učiteljica berlinske osnovne škole. A kada pita đake šta bi voljeli da znaju o Izraelu "oni odgovraju da bi voljeli da znaju koje životinje tamo žive, koje biljke rastu i kojih igara se igraju izraelska djeca". I onda to što "devetogodišnjake suočavaju s tako teškim političkim pitanjima", ostaje misterija, kaže nastavnica Kirsten Tenhafen.

Mauer in Jerusalem

Zid u Jerusalimu

Ona apeluje na hitno poboljšanje, a istraživač udžbenika Dirk Sadovski zahtijeva da se mora staviti veći akcenat na Izrael kao demokratsku i zapadno orijentisanu zemlju, zemlju s pluralističkom demokratijom, jednu pravnu državu koja se svakodnevno suočava sa sukobima.

Jedino za udžbenike u Bavarskoj Dirk Sadovski je imao riječi hvale. On je rekao da je u tim udžbenicima slika o Izraelu izbalansirana tako da bavarski udžbenici istorije "imaju karakter priručnika".

Autori: Kristof Rihter / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović