160511 Strafgerichtshof Internationale Haftbefehle

U svojoj još uvijek kratkoj istoriji, Međunarodni sud za ratne zločine nikada nije radio tolikom brzinom kao u slučaju Gadafija. Obično su bili potrebni mjeseci, pa i godine kako bi se zvaničnom istragom utvrdila kršenja ljudskih prava. U slučaju libijskog vlastodršca očigledno je bilo osnovanih sumnji da je Gadafi lično naredio napade na nenaoružane civile. Od februara, od kada traju sukobi, u toj sjevernoafričkoj zemlji više stotina ljudi je izgubilo život. Kelnski ekspert za ljudska prava, profesor Klaus Kres (Claus Kress) kaže:

"S obzirom da se sukobi i dalje nastavljaju i da su istražitelji tužilaštva još uvijek ograničeni, pretpostavlja se da je odluka donesena na prečac."

Milošević prvi predsjednik protiv kojeg je podignuta optužnica

Savjet bezbjednosti je krajem februara naložio Međunarodnom krivičnom sudu da pokrene istragu. Profesor Kres smatra da je to jak signal, čak iako za sada nije jasno da li će kasnije i formalno doći do podizanja optužnice protiv Gadafija.

Slobodan Milošević bio je prvi predsjednik jedne države koji je još za vrijeme svoje vladavine bio optužen za ratne zločine. U martu 2009. godine Međunarodni krivični sud naložio je hapšenje sudanskog predsjednika Ahmada al Bašira, protiv kojeg je godinu dana kasnije proširena optužnica. Bašir se teretio i za genocid. U svim ovim slučajevima istraga je bila veoma kompleksna,a tužioci nerado preuzimaju slučajeve koji su se odigrali u inostranstvu. Posebno kada tamo još uvijek bukti rat kao u slučaju Libije.

Razlozi za hapšenje Gadafija su na stolu

Svijest o pravdi se, međutim, pod uticajem globalizacije promijenila. Međunarodni krivični sud želi da u jednom svijetu sa prekograničnim konfliktima stvori pravni okvir kako bi se zaštitili i pojedinci i narod. Iskustvo balkanskih ratova svakako igra određenu ulogu kao i genocid počinjen u Ruandi. Politički razlozi tu ne bi trebalo da igraju nikakvu ulogu. Sa druge strane politički razlozi za hapšenje Gadafija su na stolu. NATO od marta vrši napade na vojne ciljeve libijskog vođe. Uz to bi mogli stradati, a i jesu, mnogi nevini civili. Stoga bi se moglo zaključiti da ovaj slučaj ima političku pozadinu. Tako raste opasnost da još uvijek mlad Međunarodni krivični sud izgubi ugled, smatra stručnjak za ljudska prava iz Hamburga Rajnhard Merkel (Reinhard).

"Pravno gledano, bilo bi dobro pokazati malo više uzdržanosti, kako se ne bi narušio legitimitet i integritet suda. To stvara sumnju da se jednostrano sprovode zapadni interesi, a to može biti težak udarac za jednu tako važnu instituciju."

Snažan signal autokratama

Pojačanim pritiskom na Gadafija, takođe raste pritisak i na ostale autokratske vladare. Na sirijskog predsjednika Bašara al Asada, kao i na jemenskog predsjednika Abdulaha Saleha, koji su takođe naredili otvaranje vatre na nenaoružane demonstrante. Klaus Kres, profesor iz Kelna se o tome oprezno izjašnjava.

"Kao što su opravdane pravne mjere protiv Gadafija, one su istovremeno i snažan signal svima koji se prema svojim podanicima odnose kao on. A to je naravno, takođe, poželjno."

Autori: Daniel Scheschkewitz i Svetozar Savić

Odg. urednik: Azer Slanjankić