1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Pravila i običaji za Uskrs

Uskrs je s teološkog gledišta najvažniji i najstariji kršćanski blagdan. Uskrsni ciklus započinje na Pepelnicu, a središte mu je Veliki tjedan kad se slave Veliki petak i subota. Uskrsna nedjelja vrhunac je ovog ciklusa.

default

Papst in Rom an Palmsonntag

Papa Benedict XVI. drži granu ispletenu od palminog lišća, na ovogodišnjoj Cvjetnici u Rimu

Smrt Isusa Krista je tužan, ali prvi važan trenutak uskrsnih blagdana kod kršćana. Zbog toga vjernici moraju prije toga 40 dana postiti i za to se pripremati (Korizma). Post počinje na Pepelnicu, koja označava kraj karnevala. U srednjem je vijeku za vrijeme posta konzumacija mesa toplokrvnih životinja bila strogo zabranjena, kao i jaja ili mliječnih proizvoda. No rupe u pravilima su se i tada pronalazile, pa je bilo dopušteno sve što je imalo podsjećalo na ribu, a i tekućina je bila prihvatljiva. Zbog toga je u bavarskim samostanima izumljeno okrepljujuće "posno pivo" (Fastenbier).

Veliki tjedan

BIER Fassbier, gezapftes

U Bavarskoj je izumljeno tzv. "posno pivo"

Veliki tjedan započinje Cvjetnom nedjeljom, koja podsjeća na trijumfalni Isusov ulazak u Jeruzalem. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod ga je dočekao mašući palminim i maslinovim grančicama, pa se u spomen na to, prije mise na Cvjetnicu obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Zadnja tri dana Velikog tjedna obilježavaju Isusovu muku: To su Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Tijekom Velikog tjedna diljem svijeta održavaju se igre Muke Isusove u kojima se prikazuje muka i smrt Isusova, odnosno njegov križni put. Poznate su takve igre u njemačkom mjestu Oberammergauu. Sama Isusova smrt se uvijek obilježava na Veliki petak poslijepodnevnim obredom u 15:00 sati.

Na taj dan vjernici ne smiju usmrtiti nikakvu životinju jer tada počinje ponovno rađanje prirode. I uskrsna jaja i uskrsni zečevi zapravo su simbol plodnosti. Njemački skladatelj Richard Wagner je na taj običaj podsjetio "Čarolijom Velikog petka" u svojoj operi Parsifal, a u Njemačkoj je na primjer izvođenje Parsifala postalo uskrsnom tradicijom.

Operna atmosfera

No najupečatljivije se Veliki petak obilježava procesijama u Italiji. Snažni muškarci nose gradom predimenzionirane kipove svetaca te stakleni mrtvački kovčeg u kojem se nalazi tijelo mrtvog Isusa. I tu glazba igra središnju ulogu. Najčešće je izvodi "Banda municipale", odnosno gradska limena-glazba, a sve zvuči više kao opera nego kao crkvena glazba.

U Palermu na Siciliji, na Veliki se petak održava "Ballo dei diavoli", vražji ples, tijekom kojeg zamaskirani muškarci u opernom stilu simbolično prikazuju borbu između dobra i zla. Čak i u Beču su Uskrs obilježavali u opernom stilu, pa je tako još 1776. u Wiener Burgtheateru pompozno uprizorena "La Passione di Gesu Christo" (Muka Isusa Krista), kasnosrednjovjekovna crkvena igra dvorskog kapelmajstora i šefa opere cara Josipa II, Antonia Salieria.

Osterfeuer

Uskrsni vatre čest su običaj na Veliku subotu

Na Veliku subotu, dan između smrti i uskrsnuća, tradicionalno se pale uskrsne svijeće, kao i uskrsne vatre. Krist je uskrsnuo ujutro na Uskrsnu nedjelju. To je i dan na koji je u cijelom usksnom ciklusu i sve upućeno. Od 325. godine, nakon Koncila u Nizi, Uskrs se uvijek obilježava u nedjelju koja pada nakon prvog proljetnog punog mjeseca. Za kršćane Uskrsna nedjelja predstavlja dan radosti zbog konačne pobjede Sina Božjeg nad smrću i vječnim prokletstvom. Sam kraj uskrsnog ciklusa obilježava se blagdanom Duhova.

Autor: Dieter David Scholtz/ S. Kobešćak

Odg. urednik: Belma Fazlagić-Šestić