1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pravda za Rome

Njemačka štampa u utorak (8.4.) piše o položaju Roma u Evropi, nakon što je Amnesti internešenel objavio izvještaj o položaju ovog naroda. Listovi pišu i o predstavi koja tematizira atentat na Franca Ferdinanda.

„'Mi tražimo pravdu' – tako se zove novi izvještaj Amnesti internešenela o položaju Roma u Evropi, koji je ova organizacija objavila 8. Aprila na Međunarodni dan Roma“, piše Špigel onlajn. „U izvještaju je dokumentovana situacija u Francuskoj, Grčkoj i Češkoj. U sve tri zemlje je ova organizacija za ljudska prava prijavila porast rasistički motivisanog nasilja prema Romima. Ukratko: Romi su u EU često žrtve prislinog iseljavanja, šikaniranja i nasilnih napada. A evropski političari umjesto da osude nasilje nad Romima, u mnogim slučajevima samim Romima pripisuju krivicu, a često se sve dovodi u vezu sa njihovim navodnim nedostatkom volje za integracijom“, piše Špigel i citira generalnog sekretara Amnestija u Njemačkoj, Selmina Čališkana koji kaže kako je „nedopustivo da na pojedinim mjestima u Evropi Romi žive u konstantnom strahu od nasilja i napada“.

Hapse žrtve umjesto počinilaca

NPD Wahlplakat

Kampanja nejmačkog NPD-a: Novac za nane a ne za Sinte i Rome!

List piše, navodeći detalje iz izvještaja, kako se u Grčkoj često događa nasilje protiv Roma koje je uzrokovano rasizmom i ksenofobijom. U izvještaju se takođe napominje kako zvanične institucije ne reaguju adekvatno. „Često se događa da budu uhapšene žrtve nasilja zbog toga što ne posjeduju adekvatne dokumente za boravak u toj zemllji, a ne počinioci. Još 2008. je jedna studija Agencije Evropske unije za ljudska prava objavila podatke kako je u Grčkoj 53 odsto Roma barem jedanput bilo žrtva nasilnika.“

Špigel onlajn prenosi i kako su ekstremni desničari u Češkoj 2013. pozivali na 'Marš protiv Roma'. Demonstranti su nosili parole poput 'Cigane na rad'. „Kada sam to vidio mislio sam da je tako bilo i pod Hitlerom“, citira Špigel onlajn jednog Roma iz grada Češke Budojevice i napominje kako Amnesti kritikuje češke političare koji ovakve ispade desničara nisu adekvatno osudili.

„Što se tiče Francuske organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel posebno kritkuje povredu međunarodnih standarda kada su u pitanju ljudska prava prilikom prisilnih iseljavanja. Tako je na stotine Roma 2013. u Marselju prinudno iseljeno, a samo nekolicina je dobila obeštećenje“, prenosi Špigel onlajn dijelove izvještaja 'Mi tražimo pravdu'.

Hitno potreban "jedan od njih"

„Rasista ne želi da bude niko“, piše Norbert Mapes-Nidiek na portalu Frankfurter rundšaua i nastavlja: „Tako da jednu porodicu u kojoj roditelji idu na posao a djeca u školu, većina Nijemaca posmatra mirno i onda ta ista porodica može komotno da ima i tamniji ten. Romsko porijeklo može da bude čak i originalno ili čak vrlo upotrebljivo – kada se naprimjer negdje otvori neki biro za integraciju i onda im je hitno potreban 'jedan od njih'. I time je problem riješen. Tako da "mi više nismo rasisti i sada možemo sa našim ponovo zadobijenim samopoštovanjem da položimo vijenac na spomen obilježja Sinta i Roma ubijenih od strane njemačkih nacista“, ironično primjećuje Mapes-Nidiek.

„No, ono što se posljednjih mjeseci dogodilo onima koji natjerani siromaštvom dolaze iz Rumunije i Bugarske, nije bilo usmjereno protiv Roma već protiv ljudi koji u siromašnim četvrtima žive po desetoro u jednoj sobi i preživljavaju skupljajući flaše. Ukratko: oni žive na isti način kao što su živjeli i na jugoistoku Evrope kako bi preživjeli. To sa rasizmom nema nikakve veze. A ovakve komšije ne bismo prihvatili pa sve i kada bi imali plavu kosu i plave oči“, piše Mapes-Nidiek i napominje kako klišei jednostavno nisu nestali.

Gedenkstätte für die im Nationalsozialismus ermordeten Sinti und Roma Berlin

Spomenik Romima i Sintima u Berlinu koji su stradali u holokaustu.

„Ako se negdje pojave prosjaci novine moraju odmah pisati: 'To su Romi!' – i onda više niko i ne pita o socijalnim uslovima u zemlji iz koje dolaze ili da li to njihovo prosjačenje ima veze s finansijskom krizom. Ime jednog naroda je zamjena za racionalno objašnjenje“, piše list i zaključuje da su bijeda i Romi tako duboko povezani da se to u glavama više ne može ni razlučiti. "No, to prije svega znači: ko ne želi da priča o siromaštvu, onda bi mu bilo bolje da ne progovara ni o rasizmu. I to ne samo danas na Međunarodni dan Roma.“

"Pucnji iz Sarajeva"

Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) donosi tekst o predstavi „Pucnji iz Sarajeva“ koja se igra na sceni bečkog teatra Jozefštat.

Österreichische Thronfolgerpaar wenige Augenblicke vor dem tödlichen Attentat

Austrijski prestolonasljednik i supruga u Sarajevu

„Vrela i sunčana nedjelja je bio taj 28. Juni 1914. kada pravoslavci slave Vidovdan. Na taj dan je Kraljevina Srbija obilježavala i 525. godišnjicu Kosovskog boja. Dakle, pravo vrijeme za okupacionu silu Austrougarsku, koja je samo prije nekoliko godina anketirala Bosnu i Hercegovinu, da održi vojnu vježbu što je bilo okrunjeno i posjetom Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije. A to je bio poklon za atentatore", piše FAZ i dodaje kako su posljedice poznate: Julski ultimatum, objava rata Beča Srbiji što je bio i početak Prvog svjetskog rata.

"Još prije 30 godina su Milo Dor (1923-2005) i njegov sin Milan razmišljali o scenariju za predstavu odmah nakon što je objavljen roman 'Pucnji iz Sarajeva' (Die Schüsse von Sarajewo – Milo Dor), koji tematizira prvenstveno počinioce atentata na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu: Nedeljka Čabrinovića koji je bacio bombu i atentatora Gavrila Principa, ali i njihovog istražnog sudiju Lea Fefera, takođe istorijsku ličnost. Na ovoj knjizi se danas bazira i istoimeni komad Milana Dora i Štefana Laka koji je u ponedjeljak uveče premijerno izveden na sceni Jozefštata“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Autor: Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose