1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

"Pravda za žrtve, pa makar i sa zakašnjenjem"

Hapšenjem Gorana Hadžića na neki način je stavljenja tačka na saradnju Srbije sa Haškim sudom. Hadžić je posljednji sa liste haških bjegunaca i Srbija je u tom smislu ispunila sve tehničke obaveze prema Hagu.

default

Goran Hadžić

Haški uslovi su inače već dugo godina jedna od ključnih prepreka za brže približavanje Srbije Evropskoj uniji (EU), i kao takvi predstavljali su opterećenje za poziciju Srbije u međunarodnim odnosima.

Verhaftung des mutmaßlichen serbischen Kriegsverbrechers Goran Hadzic

Goran Hadžić

Hapšenjem Gorana Hadžića Srbija je ispunila jedan veliki uslov koji joj je predstavljao značajan teret, ocenjuje za Dojče vele Milan Antonijević, predsjednik Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM). Srbija ipak ne može da kaže da je ta saradnja potpuno završena, skreće pažnju Antonijević. Ono što ostaje su neke moralne obaveze, i saradnja tokom suđenja u dostavljanju onih podataka koje Tribunal bude tražio. Postoji, naravno, mogućnost da nakon hapšenja Hadžića tema ratnih zločina bude potpuno skrajnuta, ali to ipak neće biti moguće jer ćemo imati sama suđenja pred Haškim sudom, kaže Antonijević:

„Same presude koje budu dolazile iz Haškog tribunala će imati određenu težinu, i Srbija prema tome mora imati jedan zreo odnos. Presude nećemo dobiti u kratkom vremenskom roku, za to će biti potrebne godine, i tek tada će Srbija morati da pokaže određenu dozu zrelosti prema jednom procesu iz koga na neki način izlazimo u ovom trenutku.“

Korak bliže EU kandidaturi?

Haška prepreka je predstavljala veliku kočnicu za evropske integracije Srbije. Nakon ispunjenja svih obaveza prema Hagu, dobro je što će se sada pokrenuti i neka druga pitanja i uslovi, koji će biti od koristi za građane Srbije, smatra Antonijević:

„Na žalost, do sada je stvorena takva klima u kojoj se saradnja sa Hagom nije vidjela kao nešto od čega građani Srbije imaju neke velike koristi, upozorava Antonijević. U tom suočavanju sa prošlošću i jednom jasnom odnosu prema zločnima Srbija nije vidjela određeni interes, i stoga i sami građani nisu shvatali Hag kao jednu od moralnih vrijednosti, koja Srbiju pokazuju u jednom boljem svjetlu.“

Boris Tadic zur Verhaftung von Goran Hadzic

Boris Tadić na vanrednoj konferenciji za novinare potvrđuje Hadžićevo hapšenje.

Nakon svakog hapšenja haških optuženika nekako uvijek zaboravimo ono što je primarno, a to je da saznamo što više informacija, i da dobijemo pravdu za žrtve, makar i sa zakašnjenjem, ističe za Dojče vele Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije. U ovakvim trenucima uvijek se govori o tome da je, kaže ona, uklonjena jedna od najvažnijih prepreka za dalje evropske integracije Srbije, što je svakako tačno.

„Neupitno je sada da nijedna zemlja EU više neće dovoditi u pitanje ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Može se desiti da neke zemlje, iz proceduralnih razloga ili prebukiranosti svojih parlamenata, to možda ne urade na vrijeme. Ali, ja vjerujem da je ovo jedan korak bliže kandidaturi. Međutim, bojim se da hapšenja i Mladića i Hadžića nisu vađenje porodičnog srebra, i da je ovo zamjena za činjenicu da su na žalost otišli u ćorsokak pregovori sa kosovskim institucijama.“

Hag - mali dio predizbornog mozaika

Hapšenje posljednjeg preostalog haškog bjegunca može imati posljedice i na srpsku političku scenu. Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom, izjavio je tako nakon hapšenja Ratka Mladića da bi upravo zbog Haga vladajuća koalicija mogla izgubiti naredne izbore. Cvijetin Milivojević, direktor PR agencije Pragma, smatra da će tema Haga svakako biti prisutna u predizbornoj kampanji, ali misli da ona neće biti presudna za rezultat izbora.

„Hag će biti jedan od kamenčića koji će presuditi da građani glasaju na ovaj ili onaj način. Ali, kada govorimo o građanima koji glasaju za te takozvane nacionalne stranke, oni će ovu priču o Hagu smjestiti u jedan mnogo širi mozaik: u njemu se nalazi i priča o Kosovu, ali i priča o siromaštvu, o malim platama, penzijama, kao i o kašnjenju u obećanjima koje je ova vladajuća koalicija dala prije tri godine. Hag će tako biti jedan od elemenata te priče, ali mislim da neće biti presudan. Priča oko hapšenja Mladića i Hadžića neće probuditi previše emocija, jer su ljudi ovdje svjesni da se neke stvari jednostavno ne mogu izbjeći, i da su se one samo mogle prolongirati, ili možda uraditi na dostojanstveniji način“, kaže Milivojević.

Hag ne mijenja rejtinge stranaka?

Jelena Milić ocenjuje da su izjave tog tipa da će se zbog Haga gubiti izbori neka vrsta busanja u grudi, i da su te izjave prije svega bile namijenjene zapadnoj međunarodnoj zajednici:

Verhaftung des mutmaßlichen serbischen Kriegsverbrechers Goran Hadzic

Hadžić sa Karadžićem i Mladićem na Palama 1993.

„Vidjeli smo poslije hapšenja Ratka Mladića da se rejtinzi nisu nešto značajno promijenili, a i ako jesu to mnogo više veze ima sa percepcijom javnosti o korumpiranosti i partitokratiji cijelog društva nego sa hapšenjem haškog bjegunca. Možda čak više veze imaju i sa pregovorima o Kosovu. Mislim da su u tom smislu bile potpuno neutemeljene bojazni i opravdanja da se haški bjegunci ne hapse, jer se vlasti boje reakcije javnosti. Ono što me daleko više zabrinjava je da je taj strah zapravo postojao zbog reakcije unutar tajnih službi, čiji pojedini dijelovi nisu kontrolisani“, kaže Milić.

„Sada je stoga vrlo bitno da se ne stane, formalne obaveze prema Hagu su ispunjene, ali kriterijumi iz Kopenhagena traže da Srbija ima jake i stabilne institucije, što se posebno odnosi na demokratsku i parlamentarnu kontrolu službi bezbjednosti“, upozorava Jelena Milić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić

Preporuka redakcije