1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Prava žena u islamskim zemljama

Žene i islam - na zapadu se ova tema često promatra kroz klišee: pokrivanje glave maramom, uskraćivanje obrazovanja ženama, rana udaja, često i bez ženinog pristanka. Koliko je ta slika, međutim, točna?

Spoj tradicije i moderne - iritirajuće za mnoge, i na orijentu i na zapadu

Spoj tradicije i moderne - iritirajuće za mnoge, i na orijentu i na zapadu

Malo je onih koji poriču da žena u odnosu na položaj muškaraca u većini islamski orijentiranih društava ima podređenu ulogu. Mišljena se razilaze kada se potraže uzroci: da li to leži u prirodi islama ili se prije radi o osobinama zaostalog društva?

Zumreta Aljković je Bošnjakinja iz Sanđaka i obučena je potpuno u skladu s klišeima o tome kako tipična muslimanka treba izgledati: nosi maramu, dugu haljinu, sve neupadljivo u sivo-smeđem tonu. Kada se s njom porazgovara ustanovi se, međutim, da taj kliše ima malo veze s realnošću: ona je studirala, profesorica je nauke o moralu na Medresi, islamskoj školi u Novom Pazaru, sama putuje svijetom i govori više stranih jezika. Po njenom mišljnenju podređenost žene nije uzrokovana islamom kao religijom: "Podređenost žene u islamskim društvima nema veze sa islamskim propisima, već je to dio kulturnog ili tradicionalnog mentaliteta jednog naroda ili jedne sredine."

Obrazovane, samosvjesne, ukorijenjene u vjeri - emancipirane muslimanke mogu biti most između svjetova

Obrazovane, samosvjesne, ukorijenjene u vjeri - emancipirane muslimanke mogu biti most između svjetova

Emancipirana žena - svima trn u oku

Žena koja teži emancipaciji u patrijarhalnim društvima se često doživljava kao opasnost po ustaljeni red i zbog toga je izložena pritisku okoline da prihvati tradicionalnu ulogu. Tom se pritisku oduprijeti nije lako. Isovremeno, međutim, žene kojima je to uspjelo i koje na primjer studiraju također se suočavaju sa klišeima i predrasudama, objašnjava Ajša Bašibujuk iz Turske.

Ona nosi maramu iz religioznog uvjerenja, a istovremeno predaje kao promovirana liječnica i politolog na medicinskom fakultetu u Beču: "Žene koje studiraju a nose maramu nalaze se između dva pola: one su istovremeno i moderne, obrazovane, ali žele i prakticirati svoju religiju. Te žene u sebi ujedinjuju dva koncepta, i to izaziva mnoge otpore."

Ne nose sve emancipirane muslimanke maramu - studentice na univerzitetu u Istanbulu

Ne nose sve emancipirane muslimanke maramu - studentice na univerzitetu u Istanbulu

Nelagoda na zapadu

Upravo to na zapadu često izaziva nelagodu: dok je pokret za ženska prava tu već desetljećima sekularan i često anti-religijsko orijentiran, u islamskim zemljama to ne predstavlja nepomirljivu suprotnost, napominje Christine Schirrmacher, voditeljica Instituta za pitanja islama Evangelističkog saveza Njemačke: "Islamski ženski pokret nije nužno sekularan, njegov veći dio smatra da se reforme mogu sprovesti na temelju vjere. To je specifičnost tog pokreta."

Tako se emancipirane muslimanke nalaze na razmeđi tradicionalnog islamskog i modernog zapadnog društva i moraju naučiti svoj identitet braniti ne u razgraničenju naspram drugih, već i otvorenosti prema njima, uvjerena je Ajša Bšibujuk: "To je šansa kako za zapadna tako i za islamska društva. Te žene koje su zadržale oba identiteta mogle bi biti odličan most između ta dva svijeta.To je velika šansa kako za njihov osobni razvoj, tako i za razvoj čitavog društva."

Audio i video zapisi na tu temu