1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Praljak brani Tuđmana i Herceg Bosnu

Franjo Tuđman nije imao nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini, a niko u Herceg Bosni nije namjeravao da se pripoji Hrvatskoj. Ovo je, svjedočeći u sopstvenu odbranu, rekao general Slobodan Praljak.

default

Bez Tuđmana, HVO i njega lično - ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine, tvrdi, a sve koji kažu suprotno, uključujući i aktuelnog hrvatskog predsjednika Stipu Mesića, Slobodan Praljak naziva krivokletnicima i lažovima.

Na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika takozvane Herceg Bosne, optuženih u Haškom tribunalu za zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima, počinjene u pokušaju "stvaranja Velike Hrvatske pripajanjem teritorija Bosne i Hercegovine u ratu od 1992. do 1995. godine", general Praljak svjedoči pun mjesec dana. Na klupi za svjedoke biće još toliko kako bi ga ispitali branioci kooptuženih i najzad tužilac i sudijsko vijeće.

Poricanje optužbi

Die zerstörte Brücke von Mostar 1994

Hrvatski general Praljak negira da su trupe HVO-a srušile Stari most

Dosadašnje svjedočenje bivšeg zapovjednika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) proteklo je u nepromijenjenom tonu poricanja svakog navoda tužbe. Negirao je zločine HVO u Mostaru, uključujući i rušenje Starog mosta, i optuživao Armiju BiH da je u maju 1993. godine napala položaje hrvatskih snaga, a ne obratno, kako piše u optužnici.

Tudjman

Tuđman prema Praljku nije htio dijeliti Bosnu i Hercegovinu

Herceg Bosna je, po njemu, osnovana, ne da bi se pripojila Hrvatskoj, nego "kako bi se odbranila Bosna i Hercegovina od srpskog agresora". Branio je politiku i stavove prema BiH tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška kao krajnje prijateljske i poštene. Govorio je da ne može shvatiti kako iko može i pomisliti da je Tuđman uopšte razmišljao o prisvajanju nekog njenog dijela.

Izetbegovi ć bio prevrtljiv

Za Praljka je tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović bio "prevrtljiv" i iznevjeravao je svaki sporazum sa Hrvatskom i dogovor sa čelnicima Herceg Bosne i tajno je sarađivao sa agresorom, to jest sa JNA i rukovodstvom Republike Srpske. U jednom trenutku Izetbegović je, prema Praljkovoj tvrdnji, nudio da se zapadna Hercegovina pripoji Hrvatskoj, ali je to Tuđman odbio.

Kroatiens Präsidentes Stipe Mesić

Mesić je prema Praljku lagao da su Tuđman i Milošević postigli dogovor o podjeli BiH

Sadašnjeg hrvatskog predsjednika Stipu Mesića nazvao je krivokletnikom i tvrdio da je lagao da su se Tuđman i Milošević 1991. godine u Karađorđevu dogovorili oko podjele BiH.

"Franji Tuđmanu nikad nije palo na pamet da može dobiti bilo koji komad teritorija izvan granica Hrvatske, osim ako to ne odluče Amerikanci i ostali moćnici," rekao je Praljak na posljednjem sudskom zasjedanju (4. juna).

«Abdić će se pobrinuti za otcjepljenje »

Na to je predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) podsjetio na transkript jednog zatvorenog ratnog sastanka najvišeg vojnog i političkog vrha Hrvatske na kojem se govorilo upravo o "komadima tuđih teritorija". "Fikret Abdić će se pobrinuti da se otcijepi, pa će onda teritorij koji on ima - oblast Zapadna Bosna - biti uključen u Hrvatsku", citirao je Tuđmana predsjedavajući vijeća. "Naprosto ne mogu vjerovati", uzvratio je Praljak. "Vi u to vrijeme niste znali da se razmišlja o tome da gospodin Abdić izvrši secesiju i priključi se Hrvatskoj?" upitao je sudija Antoneti.

"Ne, nisam znao, ali časni suče, bez obzira što to negdje može pisati, nešto je krivo izgovoreno, jer Tuđman nikad nije vjerovao ni mislio da se to može dogoditi," odgovorio je Praljak. Prema optužnici, na čelu "zajedničkog zločinačkog poduhvata", čiji je cilj bio da se "Bošnjaci i drugi ne-Hrvati politički i vojno potčine i zauvijek uklone" s područja koja su proglašena Herceg-Bosnom, bio je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Svjedočenje generala Praljka se nastavlja u ponedeljak, 8. juna.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić