1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Pozivi za produženje primirja u Ukrajini

U Ukrajini ovog ponedjeljka (30.6.) ističe primirje. Kancelarka Merkel, francuski predsjednik Hollande i ruski predsjednik Putin su za njegovo produženje. Ipak demonstranti na Majdanu traže suprotno.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Francuske Francois Hollande zatražili su od vlada u Kijevu i Moskvi da poduzmu dalje korake za stabilizaciju prilika na istoku Ukrajine. Osim toga, oni traže produženje primirja koje ističe ovog ponedjeljka (30.6.), ali i da se sprovede mirovni plan ukrajinske vlade.

Merkel i Porošenko u Briselu (27.6.2014.)

Merkel i Porošenko u Briselu (27.6.2014.)

Merkel i Hollande su ove zahtjeve iznijeli tokom telefonskih razgovora koje su imali sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Putin je tom prilikom predložio da se dogovori primirje između ukrajinske armije i proruskih separatista koje bi trajalo duži period. Ured francuskog predsjednika je prenio da je razgovor sa Putinom trajao više od dva sata.

Na centralnom trgu Kijeva, na Majdanu (naslovna fotografija), okupilo se više hiljada ljudi. Demonstranti, među kojima je bilo i dosta pripadnika dobrovoljačkih jedinica, traže da se okonča primirje koje traje od 20. juna i da se nastavi ofanziva protiv separatista. Mnogi Ukrajinci prebacuju predsjedniku Porošenku da primirje nije donijelo vidljive rezultate.

Nastavljeni okršaji

Separatisti traže povlačenje ukrajinske armije

Separatisti traže povlačenje ukrajinske armije

Primirje ističe u ponedjeljak u 21.00 sat. Ono je tokom proteklog vikenda više puta narušeno - za šta se dvije strane međusobno optužuju. Separatisti iz samoproglašene "Narodne Republike Donjeck i Lugansk" kao preduslov za pokretanje pregovora traže da se sve jedinice ukrajinske armije povuku sa istoka te zemlje.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana navodi da je u nedjelju (29.6.) iznad teritorije ove zemlje oborila jednu rusku bespilotnu letjelicu. Ugledni vojni ekspert Dmitri Timčuk tvrdi da je ona oborena iznad regiona Luganska gdje je vršila špijunske aktivnosti.

Prema procjenama UN-a u ovoj zemlji su od sredine aprila do 20. juna ubijene najmanje 423 osobe, među kojima su vojnici i civili.

Novi zadatak za OSCE?

Tokom nedjelje (29.6.) su kancelarka Merkel i predsjednici Porošenko, Hollande i Putin razgovarali i o novoj misiji za posmatrače OSCE-a. Oni bi možda mogli da budu uključeni u kontrolu graničnih prelaza između Ukrajine i Rusije, a sve u svrhu blokade dalje dostave oružja separatistima i dolaska novih proruski orijentisanih boraca.

Oteti posmatrači OSCE-a su oslobođeni

Oteti posmatrači OSCE-a su oslobođeni (Donjeck, 28.6.)

Prema navodima izvora u Moskvi svi su izrazili olakšanje zbog oslobađanja posljednje četvorice od ukupno osam ranije zarobljenih posmatrača OSCE-a. Oni su oteti krajem maja na istoku Ukrajine. Za ovaj ponedjeljak planirani su dalji telefonski razgovori kancelarke i trojice predsjednika.

Lideri EU su inače na proteklom samitu na vrhu EU dali Rusiji ultimatum da do 30.6. doprinese deeskalaciji situacije na istoku Ukrajine. Jedan od preduslova je bilo i oslobađanje otetih posmatrača OSCE-a, ali i otvaranje pregovora o mirovnom planu predsjednika Porošenka. Lideri EU su zatražili i da se tri granična prelaza na ukrajinsko-ruskoj granici vrate u ruke vlade u Kijevu. U suprotnom bi protiv Rusije mogle biti usvojene "značajne sankcije".

Mirovni plan predsjednika Porošenka predviđa, između ostalog, uspostavu tampon-zone širine deset kilometara u pojasu uz granicu ka Rusiji. Osim toga je predviđeno da pobunjenici neće biti kažnjeni ako odustanu od nasilja i ako nisu počinili teška krivična djela.

Preporuka redakcije