1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Pozitivna bilanca Plave karte

Sredstvo protiv nedostatka stručne snage u Njemačkoj bi trebala biti Plava karta. Ona omogućava stručnjacima iz inozemstva da bez većih komplikacija dođu raditi u Njemačku. Potražnja je, barem u Hamburgu, velika.

Plava karta

Plava karta

"Ja sam Dautmamet Redžepov. U Njemačkoj sam dva mjeseca. Volim Njemačku." To su dosad jedine rečenice, koje taj Turkmen zna reći na njemačkom. U kolovozu ove godine je 30-godišnji inženjer došao u Hamburg. Radi za energetskog giganta RWE. "Poduzeće ima jedan istraživački projekt u Turkmenistanu. Mislio sam da bi bilo veoma interesantno da se tu uključim", pojašnjava Redžepov, koji se specijalizirao na području dobivanja energije od nafte i zemnog plina. Kad je došao, računao je s tim da će dobiti vizu na godinu dana. Da bi mu Plava karta Europske unije već nakon nekoliko godina mogla omogućiti trajni boravak u Njemačkoj, ukoliko i dalje bude imao radni ugovor, nije znao. "To je puno interesantnije, daje ti više slobode. I ako nakon dvije godine već dobro govoriš njemački, dobiješ trajni boravak. To dodatno motivira."

Dautmamet Redžepov i njegova supruga Eneš Bašimova

Dautmamet Redžepov i njegova supruga Eneš Bašimova

Ukoliko nakon dvije godine nije dostatno poznavanje njemačkog jezika, a radni ugovor još traje, mogao bi nakon tri godine dobiti trajni boravak u Njemačkoj. Inženjer Redžepov je jedan od 163 visokokvalificiranih doseljenika, koji su u kolovozu i rujnu dobili Plavu kartu u Hamburgu. Koliko ih je dosad izdano u cijeloj Njemačkoj, ne može se još sa sigurnošću kazati.

Atraktivni ne samo zbog znanja već i zbog zarade

U Hamburgu je većinu Plavih karata izdao Welcome centar. Plava karta je posebice tražena kod Indijaca, napominje voditeljica toga centra, Birte Steller i dodaje da se karta izdaje u različitim branšama: "Na primjer u lučkom poslovanju, za brodogradilišta, naravno i u zrakoplovnom sektoru, jako puno u oblasti obnovljivih energija, logistike, ali i dosta u oblasti bioloških znanosti, kao i u poslovima s internetom, itd."

Stručnjaci iz inozemstva njemačkim poduzećima nisu interesantni samo zbog njihove kompetencije, već i zbog granice zarade, koja s 44.800 eura bruto godišnje nije vrhunska zarada i stoga si mnogi poduzetnici mogu priuštiti da dovedu strane stručnjake. Za određene branše, poput prirodnih znianost, liječnika i informatičara, granica godišnje zarade je spuštena na čak 35.000 bruto.

Potrebna fakultetska diploma

Kritičari smatraju međutim da je prepreka za još veći broj stranih stručnjaka to što se radno iskustvo od, primjerice pet godina na određenom poslu, ne poistovjećuje s fakultetsku obrazovanim stručnjacima. Jer za Plavu kartu vrijedi pravilo da stručnjaci koji dolaze u Njemačku moraju imati fakultetsku diplomu.

Birte Steller

Birte Steller

No unatoč tom ograničenju, ljudi poput Birte Steller povlače pozitivnu bilancu Plave karte. Prije svega zato što članovi obitelji bez problema mogu također doći u Njemačku i odmah raditi. Tako je i Redžepov sa sobom doveo svoju trudnu suprugu. Međutim, time još uvijek nije sigurno hoće li mlada obitelj doista ostati u Njemačkoj. "Prvo smo bili u Africi, zatim smo došli u Njemačku. Poslije ćemo možda dvije-tri godine opet negdje drugdje stanovati", kaže Redžepova 27-godišnja supruga Eneš Bašimova. Ali i za to je Plava karta od velike pomoći. Jer s njom u džepu, visokokvalificirani mogu lakše nego dosad putovati kroz zemlje Europske unije i raditi u njima.

Autorice: Kathrin Erdmann / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić