1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

'Pozdrav generalu Gotovini'

Oslobađajuća presuda Žalbenog vijeća Haškog tribunala hrvatskim generalima i dalje je tema o kojoj u aktuelnim izdanjima od četvrtka (22.11.) pišu njemačke novine.

List „Die Zeit“ pod naslovom „Pozdrav generalu Gotovini“ piše:

„Kada je hrvatski napadač Mario Mandžukić prošle sedmice na utakmici ‚Nürnberga' i ‚Bayerna' iz Münchena postigao vodeći gol za goste (1:0), otrčao je na ivicu terena i salutirao stavljanjem ruke na čelo. Potom je ruku podigao uvis. Bio je to vojni pozdrav. Da li je to bila i politička gesta? Ne, rekao je Mandžukić za njemačke medije, dodavši da je on ‚potpuno apolitičan'. Masa u Hrvatskoj je odmah shvatila Mandžukićev pozdrav. On je bio upućen hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su u Haškom tribunalu oslobođeni krivice za najteže zločine. U prvoj instanci oni su bili osuđeni na 24, odnosno na 18 godina zatvora. Više desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice svih hrvatskih gradova kako bi proslavilo tu odluku. Mandžukićev teatralni nastup u Nürnbergu se besprijekorno uklopio u nacionalizam, koji se uskovitlao na hrvatskim ulicama.

Nacionalizam je još uvijek živ

Kroatien Ante Gotovina Freispruch Jubel in Zagreb

Slavlje u Zagrebu nakon odluke o oslobađajućoj presudi za hrvatske generale

Gotovina je za većinu Hrvata heroj rata, jer je on 1995. od srbijanskih paravojnih snaga oslobodio Kninsku krajinu. Tokom vojne operacije ‚Oluja' izbjeglo je oko 300.000 srpskih civila. Njih više od 300 je izgubilo život. Oslobađajuća presuda za Gotovinu je uslijedila jer je Žalbeno vijeće Haškog suda smatralo da se nije moglo dokazati da je general planirao protjerivanje Srba. Istina je da su tužitelji slabo radili svoj posao, te da je odbrana znala to da iskoristi. Radi se o oslobađajućoj presudi drugog stepena. Zločini nisu mogli stoprocentno da budu dokazani. I samo zbog toga se general mogao vratiti u domovinu. No, trijumfalizam na ulicama Hrvatske je u strogoj suprotnosti sa obrazloženjem presude i utoliko je još više zastrašujući. To pokazuje da nacionalizam još uvijek živi.

Ratovi na Balkanu su samo zamrznuti

Hrvatska će uskoro pristupiti Evropskoj uniji, dok će Srbija morati još dugo da čeka. Za to postoje razlozi. Neslavna uloga Srbije u ratovima na Balkanu još uvijek nije prerađena. Ratko Mladić, simbolična figura za zločine koje su počinili Srbi, sjedi u pritvoru u Haškom tribunalu. Proces protiv njega je jedan od važnijih koraka u približavanju Srbije Evropskoj uniji. Samo ona Srbija, koja prihvati svoju odgovornost, može pristupiti Evropskoj uniji. I to nema samo moralne, već i političke razloge. Ratovi na Balkanu su samo zamrznuti. Ništa više od toga. Na to nas je upravo podsjetio jedan fudbaler.

Jugoslawien Kroatien Serbien Geschichte Fußball Angriff auf Polizist

13. maj 1990.: tučnjava na Maksimiru

‚Rat na Balkanu je počeo na Maksimiru' tako se zove jedna knjiga. Riječ je o fudbalskoj utakmici između Dinama i Crvene Zvezde koja se igrala 13. maja 1990. na stadionu u Zagrebu. Ta utakmica nije završena jer je došlo do teških nereda. Za mnoge je to bio početak rata. A u martu 2013. godine će se na Maksimiru sastati ovaj put reprezentacije Hrvatske i Srbije. Možda će tada igrati i Mario Manddžukić, fudbalski general ‚Bayerna' iz Münchena. To neće biti igra pomirenja“, piše njemački list „Die Welt“.

Za spašavanje Grčke je potreban oprost dugova

Njemačke novine u aktuelnim izdanjima komentiraju i zbivanja vezana za spašavanje Grčke i osvrću se na debatu koja je u srijedu (21.11.) vođena u Bundestagu o državnom budžetu Njemačke za narednu godinu te na prethodni susret ministara finansija zemalja eurozone. List „Süddeutsche Zeitung“ s tim u vezi piše:

„Grčka se neće trajno moći stabilizirati samo davanjem novih kredita. Toj zemlji je potrebniji oprost njenih dugova.“ „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ ukazuje na to da je Međunarodni monetarni fond to već uradio: „S jedne strane razumljivo je da se zemlje eurozone toga plaše, jer bi to moglo da ima teške posljedice na budžete država koje daju kredite. S druge strane, to bi i same Grke moglo da odvede u jednu pogrešnu sigurnost. Također nije sigurno ni to da li su zemlje eurozone u stanju da do 2014. godine zatvore svoje vlastite finansijske rupe. Bilo koja njemačka vlada će, nakon predstojećih saveznih izbora, morati da prizna da se jedan dio kredita Grčkoj mora otpisati“, piše njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić