1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Povratak zloglasnih metoda KGB-a?

Ruski parlament razmatra novi zakon kojim bi se proširila ovlaštenja FSB – nasljednice KGB-a. Ukoliko zakon bude usvojen, ponovo će se primjenjivati ozloglašene KGB-ove metode. Borci za ljudska prava u Rusiji strahuju.

Za vrijeme Sovjetskog Saveza, sam pomen KGB-a izazivao bi strah.

Za vrijeme Sovjetskog Saveza, sam pomen KGB-a izazivao bi strah.

Kada je riječ o prikupljanju informacija, ta služba je smatrana jednom od najefikasnijih na svijetu. Metode koje je primjenjivao KGB bile su nemilosrdne - kako u zemlji tako i van nje. Nasljednik KGB-a, FSB, uglavnom se bavi domaćim pitanjima. Međutim, moć nove službe polako raste. Prijedlog zakona, koji ima podršku vlade, omogućio bi oficirima FSB-a da pozivaju pojedince na informativne razgovore, da izdaju pismena upozorenja o zabranama učešća u anti-vladinim aktivnostima, kao što su protestni skupovi, čak i kada je sve u skladu sa zakonom.

Jedna od KGB-ovih ćelija

Jedna od KGB-ovih ćelija

Direktor moskovske kancelarije organizacije "Hjumans rajts voč", Alison Gil, smatra da nacrt novog zakona daje dovoljno razloga za zabrinutost - bar što se tiče ljudskih prava. „Nacrt zakona dozvoljava agencijama da bukvalno ispituju svakoga o svačemu, da kažnjavaju ljude kroz hapšenja, prisilna ispitivanja i lišavanje slobode, iako su civilne, mirne forme, izražavanja neslaganja garantovane ruskim i međunarodnim zakonima o ljudskim pravima“, kaže Alison Gil.

Udar na nezavisno novinarstvo

Ruske vlasti kažu da su nove mjere predložene kako bi se efikasnije borilo protiv ekstremizma. 2006. godine ruski parlament je odobrio zakon protiv ekstremizma koji je proširio definiciju ekstremizma - pod kojim se sad podrazumijeva i kleveta protiv državnih zvaničnika, ometanje rada vlasti, kao i učešće u vandalizmima koji imaju ideološku, religioznu ili etničku pozadinu. U prijedlogu zakona stoji da bi trebalo pojačati i kontrolu novinara. On je pokrenut poslije terorističkog napada na moskovski metro, kada je krajem marta ove godine poginulo najmanje 40 ljudi.

Jedan od ruskih boraca za ljudska prava u rukama policije

Jedan od ruskih boraca za ljudska prava u rukama policije

Boris Grizlov, portparol Donjeg doma ruskog parlamenta, oštro je kritikovao dva važna ruska medija zbog načina na koji su pratili taj događaj, optužujući ih da su stali na stranu terorista. Grizlov je tvrdio da su ti novinari, na neki način, doprinijeli bombaškom napadu, zbog tvrdnji da ruske policijske snage izazivaju porast nasilja na južnom Kavkazu.

„To bi moglo da predstavlja ozbiljnu prepreku novinarstvu", kaže Alison Gil, iz "Hjuman rajts voča" i dodaje: „Novinari treba da budu u mogućnosti da izvještavaju slobodno i nezavisno, bez straha da će biti zakonski sankcionisani. Ovo će ograničiti novinare u svakom pogledu – počev od toga šta će moći da pišu pa do toga da će morati da sarađuju sa zakonodavnim vlastima“.

Advokat za ljudska prava, Lidija Jusupova, kaže da FSB već ima previše pristupa običnim ljudima: „Najbolji način za to je prisluškivanje telefona. Tajnoj službi nije teško da dođe do informacija. Ja se osjećam sigurnije u Čečeniji nego u Moskvi.“

Za i protiv jačanja tajne službe

Sa druge strane, ruski predsjednik Dimitrij Medvedev staje u zaštitu FSB-a i kaže da je ta organizacija važna za prosječnog ruskog građanina: „Sigurnost naše zemlje jedan je od naših najvažnijih prioriteta. Najvažnija je borba protiv terorizma i ekstremizma. Prošle godine FSB je uspjela da spriječi više od 80 terorističkih napada i onesposobi više od 500 vođa i članova kriminalnih grupa.“

Još se ne zna kada bi ovaj zakon mogao da bude stavljen na glasanje u Dumi, Donjem domu ruskog parlamenta. U međuvremenu bi mogao da bude proširen novim amandmanima ili čak i odbačen. Ali ako bude usvojen, pojačaće sve one strahove da bi zloglasna praksa KGB-a mogla ponovo da oživi.

Autor: Džesika Goloer / Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić