1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Povratak vrele klime u Evropu?

Od sjeverozapada Francuske preko Spanije je u proteklih osam mjeseci palo premalo kise. Zimske kise koje su karakteristicne za mediteranski tip klime gotovo su nestale. Rezultat toga su dugotrajne suse koje su sve cesce na prostoru sredozemlja. Kao posljedicu takve klimatske situacije ove godine imamo velike sumske pozare koji bijesne u Spaniji, Porugalu i Francuskoj. Prognosticari predvidjaju da ce i u narednih 50 do 100 godina doci do jos vece promjene klime u juznoj i srednjoj Evropi.

Hoce li uskoro doci do promjene klime na Zemlji

Hoce li uskoro doci do promjene klime na Zemlji

Iako je prilicno jaka, susa u prostoru Sredozemlja ne moze biti jasan pokazatelj vecih klimatskih promjena. Za statisticke proracune i istrazivanja promjena tipova klime u Evropi, ovakvi sporadicni slucajevi nisu dovoljni“ – pojasnjava Martin Beniston sa Univerziteta Friburg u Svajcarskoj. Prema njegovom misljenju suse u Portugalu, Francuskoj i Spaniji mogu biti smjernice da ce u Evropi u narednim decenijama doci do klimatskih promjena. Efekat staklene baste takodjer je veoma znacajan, jer se u nekim slucajevima klimatske zone duz ekvatora mogu pomjeriti cak do Poljske. Martin Claussen sa Potsdamskog instituta za klimatologiju istice:

„Povecavanje uticaja efekta staklene baste, je globalno zagrijavanje, vise nad kopnom nego nad morem. Ponovo imamo povecane vrijednosti temperatura, kao i nesto jace monsune.

U narednih 50 do 100 godina model klime u Evropi bi se mogao promijeniti. Za podrucje mediteranske klime, posebno, jer ce se sjevernoafricka klima postepeno pomjerati prema sjeveru. To ce na prostoru sredozemlja donijeti veoma jaka, susna ljeta i blage, kisne zime.

"Dalje klimatske promjene prilicno su jasne. Zime u sjevernijim dijelovima Evrope imace povecanu kolicinu padavina. Cijela situacija sa kruzenjem vode u prirodi imace tendenciju uvecavanja kolicine oborina zimi i tendenciju povecanog isparavanja ljeti“, prognozira Christoph Schär, sa svajcarske tehnicke visoke skole u Cirihu. U podrucju Sredozemlja doci ce do stanovitog produzavanja ljeta za jedan ili dva mjeseca. To ce prema njegovom misljenju imati fatalne posljedice na ukupnu kolicinu vode u prirodi.

"Cijela situacija sa ljetnim vodenim resursima je prilicno kriticna. Jos uvijek nije jasno kakve bi svijet posljedice mogao imati zbog toga. Redukcija oborina ljeti, kao i sredinom godine ima potencijalni rizik za prostore juznih strana Alpa i oblast mediterana.Dalja redukcija ionako skrtih rezervi vode je naravno jedan nezeljeni fenomen. "

"U koliko se novim tehnickim dostignucima ne poboljsa situacija sa svojevrsnim isusivanjem prostora juzne Evrope imacemo nazalost slucaj veoma uspjesne Saharizacije ovih prostora, odnosno probleme sa rezervama pitke vode u ovim podrucjima" - istice profesor Martin Beniston, sa Univerziteta Friburg u Svajcarskoj.

Profesor Beniston zakljucuje da ce za rijeke znacaj zimskih kisa kombinovanih sa snijegom I glecerima sa Alpa biti mnogo veci. Srednjoevropske rijeke kao sto su Rajna i Dunav moci ce zimi dobiti vece kolicine vode, ali ce se ljeti brzo isusivati. Prema predvidjanjima svih eksperata vrela suptropska klima ponovo ce se vratiti u Srednju Evropu.

  • Datum 26.07.2005
  • Autor Dagmar Röhrlich
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AXiT
  • Datum 26.07.2005
  • Autor Dagmar Röhrlich
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AXiT