1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Povratak Slovenije u realnost

Slovenija je dugo važila za uzornog đaka među novim članicama EU. Danas je u krizi i uskoro bi mogla biti primorana da zatraži pomoć od Evropskog fonda za pomoć. Problemi Slovenije uglavnom su „domaće proizvodnje“.

Sloveniji prijeti bauk evropskog fonda za pomoć. Konzervativni premijer Janez Janša upozorava na opasnost „nacionalnog bankrota“, u slučaju da njegove socijalne reforme i mjere štednje ne budu sprovedene. Istovremeno, ministar finansija Janez Šušteršič zalaže se za reformu bankarskog sektora kako bi se izbjegao zahtijev za spašavanjem. A guverner Narodne banke Slovenije Marko Kranjec nada se da će Slovenija uspjeti izbjeći zahtjev za pomoć, usprkos činjenice da se tempo kojim se reforme sprovode odvija suviše sporo.

Na početku je sve bilo dobro

Kada se Slovenija 2004. godine pridružila Evropskoj uniji sve je izgledao dobro. U to vrijeme važila je za model – državu na „sunčanoj strani Alpa“. Smatralo se da je dobro pripremljena za članstvo u klubu razvijenih zemalja, sa zdravom ekonomijom. Nitko nije bio iznenađen kada je Slovenija 2007. godine uvela evro.

Nakon izbora u januaru je Janez Janša započeo s programom štednje

Nakon izbora u januaru je Janez Janša započeo s programom štednje

Sada je jasno da je to bila varka. Slovenija jeste bila najrazvijenija republika bivše Jugoslavije, koja je nakon pristupanja EU doživjela dodatni ekonomski rast. Ali osnova za to je bio „jeftini novac“, koji je ta članica EU bez problema mogla dobiti na međunarodnom tržištu, kaže Hermine Vidović sa Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

„Slovenci su nakon priključivanja Evropskoj uniji živjeli od kredita. Nakupili su ogromne dugove u inostranstvu kako bi financirali građevinski bum u zemlji, koji je s dolaskom krize naglo zaustavljen. Jeftini krediti su, istovremeno, raspirili fantaziju među menadžerima. Na taj način su kupovane firme, nastale su veoma rizične akvizicije, a dio tih firmi nije ostvario ono što se do njih očekivalo. I one su sada duboko u dugovima“, kaže Vidović.

Poražavajuće posledice

Drugi problem u Sloveniji predstavlja uska povezanost političkih i ekonomskih struktura u zemlji. Za razliku od većine drugih bivših socijalističkih zemalja u Evropi, u Sloveniji se nakon raspada Jugoslavije nije dogodila ekstenzivna privatizacija privrede. Zbog toga što su željeli biti „gospodari u svojoj kući“, Slovenci su otežavali ulazak „stranog kapitala“ gdje god je to bilo moguće. Tako su izostale strane investicije.

Nezadovoljstvo širom Slovenije je eksplodiralo i na ulicama

Nezadovoljstvo širom Slovenije je eksplodiralo i na ulicama

Posljedice takve politike su poražavajuće. Državni dug je za četiri godine udvostručen i sada iznosi 50 posto društvenog proizvoda. Istovremeno, slovenska ekonomija sve više klizi u recesiju. Nezaposlenost je u stalnom porastu i trenutno iznosi 8,6 posto. Iako je to još uvek niže od prosjeka u Evropskoj uniji, gdje je stopa nezaposlenosti iznad deset odsto, taj postotak je za Sloveniju veoma visok - nezaposlenost je od početka krize udvostručena.

Kriza se nastavlja

Ozbiljne su posljedice i na društvenoj razini. "Slovenci su izgubili samopovjerenje", kaže Denis Romac, novinar i politički analitičar iz Zagreba. Zemljom se širi depresivno raspoloženje "jer su Slovenci godinama bili uvjereni da su najbolji i najuspješniji te da svi drugi slijede njihov model. Sada počinju polako spoznavati, da su u nečemu ipak pogriješili", objašnjava Romac. Jedna od konzekvenci je i sve veća želja da se napusti zemlja. "Svakog mjeseca se isljavaju stotine ljudi, najviše u Kanadu i Australiju. Ukupno zbrojeno za čitavu godinu to je puno. To je za Sloveniju ozbiljan problem", naglašava Romac.

Brzog rješenja krize u Sloveniji nema. Svi ekonomski podaci ukazuju čak na pogoršanje situacije u narednoj godini. A uz to je još i neizvjesno da li će vladine mjere štednje uopće biti uspješne, kako bi se kriza prevladala bez pozivanja u pomoć financijskog kišobrana Evropske unije.

Autori: Zoran Arbutina / Željka Bašić-Savić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić