1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Povratak Montyja Pythona

Oni važe kao najutjecajnija i jedna od najpoznatijih skupina komičara na svijetu. Oko 25 godina nakon što se ta glumačko-komedijantska skupina raspustila, Monty Python ponovno nastupa. Interes publike je ogroman.

43 sekunde - to miriše na rekord: kad su Rolling Stonesi u lipnju nastupali u Berlinu, ulaznice za koncert su bile rasprodane u roku od jednog sata. Kad je u studenom prošle godine objavljeno da će skupina Monty Python ponovno nastupati, manje od jedne minute je trebalo da se rasprodaju ulaznice.

Od utorka (1.7.) tako 200.000 fanova "hodočasti" u O2 Arenu na istoku Londona kako bi vidjeli uživo skupinu, koja je od kraja 1960-ih, pa sve do 1980-ih nasmijavala cijeli svijet. Nakon smrti Grahama Chapmana 1989. godine su John Cleese, Terry Gilliam, Eric Idle, Terry Jones i Michael Palin samo sporadično zajedno nastupali. Svaki od njih je realizirao svoju solo karijeru, većina itekako uspješno. Terry Jones je uspješno radio kao filmski redatelj i režirao filmove poput "12 Monkeys" (12 majmuna) ili "Imaginarij doktora Parnasusa". Ostali su se angažirali kao glumci, pisci scenarija i voditelji. Ljubiteljima filmova o agentu 007, Jamesu Bondu, je posebno poznat John Cleese u ulozi Q-ovog asistenta R-a, koji poznatog agenta oprema s najnovijom oružanom tehnologijom, često skrivenom u satovima, naočalama ili pak luksuznim automobilima.

"Ništa nam nije sveto"

Počeci te komičarske skupine sežu u vrijeme, kad su njezini članovi još studirali u Oxfordu i Cambridgeu. A to se dijelom ogledalo u njihovom inteligentnom načinu zbijanja šala. Kombinirali su grotesku s filozofsko-povijesnim odnosima. U svom novom šouu članovi skupine Monty Python žele predstaviti te klasike u prerađenim verzijama. To su skečevi koji su Monty Pythona zapisali u povijest humora.

Fotografija komičarske skupine Monty Python iz 1982.

Fotografija komičarske skupine Monty Python iz 1982.

Posebno revolucionarno i značajno utjecajno na humoristični stil toga vremena je bio njihov način odustajanja od poante i korištenje apsurdnih scena. Taj humor evidentno je uticao na sarajevske nadrealiste (Top lista nadrealista), a bio je primjetan čak i kod Nijemaca za koje mnoge druge nacije smatraju da nemaju humora. Njemački komičarski duo Harald Schmidt i Herbert Feuerstein se u svojim ranim predstavama orijentirao prema stilu, kojega su njegovali članovi Montyja Pythona. Prva zapovijed je pritom bila: ništa nam nije sveto - ni policija, ni nacionalne osobitosti, a ni televizija. Pythonovci su pružali, i to još uvijek čine, jedan radikalan oblik zabave: nadrealno, ludo i anarhistično. Tako su prikazivali jednu emisiju u kojoj se bira najgora obitelj u Engleskoj. Ili najava u kavezu lava. Rez i u narednoj sceni se vidio još samo kostur.

Harald Schmidt i Herbert Feuerstein

Njima su kolege iz Monty Pythona bili uzori - Harald Schmidt i Herbert Feuerstein

Kad je njemački televizijski voditelj i zabavljač Alfred Biolek zapazio skupinu Monty Python i 1971. ih doveo u Njemačku, isprva se malo gledatelja zanimalo za emisije producirane na njemačkom jeziku. Pravi Pythonovski pohod na Njemačku je uslijedio tek kasnije. "Taj kult je u biti nastao tek kroz filmove, koji su upravo među studentima postali popularni. To su filmovi poput 'Monty Python i Sveti gral' ili 'A sad, nešto sasvim drugačije', koji su ustvari bili sklop televizijskih skečeva", pojašnjava Volker Bleeck, koji već godinama prati stvaralaštvo te britanske komičarske skupine.

Najveći uspjeh: "Brianov život"

Ukupno 45 nastavaka je producirao "Leteći cirkus Monty Pythona", 17 CD-ova i pet filmova prikazanih u kinu, pri čemu je filmom "Brianov život" samo u SAD-u ostvarena dobit od 20 milijuna dolara. Radnja filma se vrti oko naivnog Briana, koji živi u Isusovo vrijeme u Jeruzalemu, gdje ga protiv njegove volje prozivaju mesijom. Taj film važi kao sudbonosan u stvaralaštvu Monty Pythona. Jer, za razliku od drugih njihovih skečeva i filmova, u "Brianovom životu" je riječ o priči bez narativnog prijekida, koja se na inteligentan način bavi pitanjem krivog proroka i čežnjom mase za jednim vođom.

I kad je Graham Chapman u ulozi Briana na koncu pribijen na križ otpjevao pjesmu "Always look on the bright side of life", kao sporedni efekt je nastala i kultna pjesma, koja se koristi kao oda u situacijama kad sve krene po zlu, ali pritom uvijek postoji "sunčana strana". John Cleese je u tom filmu, međutim, izrazio intelektualnu oštroumnost te skupine u sceni u kojoj presreće Briana dok ovaj na jednom zidu piše rečenicu "Rimljani, idite kući". Cleese u ulozi Rimljanina tog "prosvjednika" ispravlja i govori mu kako da ispravno deklinira i konjugira tu rečenicu na latinskom.

Scena u kojoj je Brian na križu

"Always look on the bright side of life" - i kultna pjesma je rođena!

Da je kult Monty Pythona i danas živ govori ne sam interes publike u Londonu za njihove predstave. I izravni prijenos konferencije za novinare je pratilo pet milijuna ljudi. Tom prilikom je Michael Palin kazao: "Graham Chapman će vjerojatno duhom biti s nama iza pozornice O2 Arene". Palin je, uostalom, bio taj koji je u govoru na sahrani Grahama Chapmana, a koji je uvijek i svugdje kasnio, kazao: "Duhom je sad sigurno s nama, odnosno možda ne baš sada, ali sigurno će biti za 20 minuta."