1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Povratak ili nestanak SDP-a BiH

Članstvo SDP-a u nedjelju (20.9.) bira novog predsjednika. Ako ne bude pobjednika u prvom krugu, dvojica najuspješnijih kandidata suočit će se u ponovnom izboru za sedam dana.

U predizborno takmičenje ušla su petorica kandidata. Nermina Nikšića podržalo je 6.713, Jasmina Imamovića 2.840, Miru Lazovića 2.424, Svetozara Pudarića 1.777, a Emira Đikića 1.460 članova Socijaldemokratske partije BiH (SDP). Za pobjedu je potrebna natpolovična većina glasova članstva. Analitičari vjeruju da broj prikupljenih potpisa uoči izbora može, ali i ne mora biti indikativan za konačan ishod. Predviđaju mnogo „intenzivniji“ i „prljaviji“ drugi krug izbora.

Ivana Maric Konrad-Adenauer Stiftung, Bosnien und Herzegowina

Ivana Marić

Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je Nermin Nikšić jedini kandidat sa kapacitetom za uspostavu efikasne koordinacije i sistema upravljanja u stranci, odnosno kapacitetom da „stranku vrati njenim članovima“. „Nikšić je prva osoba iz vrha SDP-a koja je nakon izbornog poraza ponudila ostavku i to zahtijevala i od Zlatka Lagumdžije. Određene upravljačke sposobnosti pokazao je i kao federalni premijer za čijeg su mandata penzije u Federaciji u dva navrata povećane za pet posto. To je uspjeh, posebno u poređenju s aktuelnom vladom Fadila Novalića koja se pati da uopće isplati penzije“, kaže Ivana Marić za Deutsche Welle. Politički analitičar Adnan Huskić dodaje da Nikšiću ide u prilog i to što je bio dugogodišnji generalni sekretar SDP-a, a od prošlih izbora i predsjednik stranke.

„Nesporno je da mu kao trenutnom predsjedniku na raspolaganju stoji kompletna stranačka mašinerija, koju on koristi u cilju sopstvene promocije, a podržava ga i, sasvim sigurno, još uvijek vrlo uticajni Zlatko Lagumdžija, čiji je lični izbor za njegovog nasljednika bio upravo Nikšić“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

Nikšić i Imamović „najozbiljniji“ kandidati?

Prema mišljenju Ivane Marić, Jasmin imamović „ne ostavlja utisak dovoljno snažne osobe koja bi mogla voditi SDP“. „Imamović je govorio da kao 25. stranački funkcioner ne snosi odgovornost za izborni poraz SDP-a u BiH, ali bi kao prvi SDP-ovac u Tuzli trebao snositi odgovornost za poraz SDP-a u svom gradu. Članovi SDP-a ne biraju samo osobu koja će voditi stranku, nego i osobu koja će se za interese članova i birača SDP-a boriti sa predsjednicima drugih stranaka. Nisam sigurna da bi Imamovićevo citiranje starih filozofa ostavilo dojam na, recimo, Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića“, kaže Ivana Marić. „Jasmin Imamović je drugi kandidat po trenutnom poretku, u smislu podrške koju je uživao uoči izbora, a ujedno i najozbiljniji protivnik Nerminu Nikšiću. Riječ je o dugogodišnjem načelniku, kasnije i gradonačelniku Tuzle, kojem sukob sa dijelom frakcije oko Selima Bešlagića može predstavljati problem“, kaže Huskić.

Parteien Bosnien

Povratnik u SDP - Miro Lazović

Naši sagovornici najmanje šanse daju Miri Lazoviću, Svetozaru Pudariću i Emiru Đikiću. Ivana Marić ističe da će povratnik u SDP Miro Lazović „teško steći povjerenje većeg broja birača jer je svojevremeno napustio stranku umjesto da se iznutra bori za njeno jačanje“. „Svetozar Pudarić, poput Imamovića, bježi od odgovornosti za izborni poraz SDP-a. Emira Đikića podržavaju mlađi članovi, ali mu niko ne daje velike šanse za pobjedu. Mnoge je iznenadila ova kandidatura s obzirom na njegov angažman u Transparency internationalu“, kaže Ivana Marić. „Emir Đikić je interesantna pojava, sa idejama koje uglavnom idu u smjeru ojačavanja baze, dok su Svetozar Pudarić i Miro Lazović kandidati sa najmanje šansi da budu izabrani, tako da se postavlja pitanje u kojoj je mjeri njihova kandidatura iskrena, a u kojoj mjeri se radi o taktičkom potezu sa ciljem da se umanje šanse drugih kandidata“, ističe Huskić.

Programska opredjeljenja u drugom planu

Programske diferencijacije treba uzeti s rezervom u smislu značaja kod ovih unutarstranačkih izbora, smatra Adnan Huskić. „Tokom televizijskih debata bilo je raznih prijedloga, poput približavanja religijskim zajednicama, famoznog 'ujedinjenja ljevice', povratka bazi, dok je iskrena analiza propadanja SDP-a i samokritika uglavnom izostala. To imamo zahvaliti činjenici da iz kruga kandidata većina predstavlja dio 'starog' establišmenta i najbliže saradnike Zlatka Lagumdžije, zbog čega će katarza i iskreno preispitivanje ostati nedosanjani san za SDP“, kaže Huskić.

Nermin Nikšić (lijevo) i Zlatko Lagumdžija

Kongres SDP u decembru prošle godine kada je Nermin Nikšić izabran za predsjednika partije

Adnan Huskić vjeruje da će izbor osobe koja će voditi stranku odrediti i budući pravac djelovanja SDP-a. „SDP ima potencijal za ozbiljan povratak na političku scenu, a jednako tako i za dalje propadanje i eventualni nestanak. Po mom ubjeđenju, povratak može obezbjediti samo suštinsko distanciranje od politike koja je SDP i koštala sunovrata. Vraćanje poljuljanog povjerenja javnosti u stranku neće biti jednostavan zadatak i trebaće dosta vremena da se SDP ponovno etablira kao validna alternativa trenutnoj politici. A taj proces počinje upravo sa izborom predsjednika. Pogrešan izbor vodiće sigurno daljem osipanju stranke i njenom propadanju“, ističe Huskić.