1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Povratak Hrvata na Pale

Crkva Sv. Josipa na Palama je zaštićeni spomenik, jer je po svojoj građi jedinstvena u Bosni i Hercegovini. Cijela je napravljena od drveta, izvana i iznutra. Sagrađena je davne 1911. godine.

Stara katolička crkva na Palama

Stara katolička crkva na Palama

"Ne mogu vam reći koliko sada ima Hrvata na Palama. Zbog toga što nije bilo popisa stanovnišva nakon rata, teško je baratati tačnim ciframa, ali vam sa sigurnošću mogu reći da je katolika vjernika izmedju 50 i 90," kaže Fabijan Stanušić, svećenik u katoličkoj crkvi Sv.Josipa na Palama. "Preživjela je par ratova i još uvijek je čitava. Obnavljali smo je nekoliko puta, pomalo, ali sada je već sasvim obnovljena. Za stotu godišnjicu, pripremamo se da je impregniramo i tako zaštitimo."

Svećenik Stanušić sjedi ispod velike krošnje u dvorištu crkve, sa vjernicima koji čekaju početak mise, koju služi svake nedjelje i svakog blagdana. Pitam ga da li je zadovoljan povratkom Hrvata na Pale. "Nisam zadovoljan," kaže. “ Uglavnom su to mješoviti brakovi. Nešto se odselilo prije rata, nešto u toku rata, a ovi koje tu vidite, to su, uglavnom starije osobe. "

Nema problema na nacionalnoj osnovi...

Svećenik je zadovoljan odnosima u lokalnoj zajednici: "Vidite iz priloženog.Rat je bio i prošao, crkva nije nastradala. Doduše, na početku rata, oštećeno je nekoliko kipova, ali sve ostalo je sačuvano, čak i župna kuća. Mi Hrvati ovdje nemamo problema na nacionalnoj osnovi."

Sveta misa u katoličkoj crkvi na Palama

Sveta misa u katoličkoj crkvi na Palama

August Kete, rođeni je Paljanin i sve vrijeme rata, proveo je u svom rodnom mjestu. Radi u Fabrici motora specijalne namjene na Koranu: "Na početku rata, bila su ključna tri dana kada je trebalo odlučiti da li da odemo ili da ostanemo. Riješili smo da ostanemo i opstanemo. I, evo nas sada tu."

August smatra da se život u ekonomskom smislu, nakon rata, veoma sporo obnavlja. Dobro mu je na Palama, kaže, ali ono što ga brine je neka vrsta ekonomske nesigurnosti: "Prije rata sam radio i imam staž, ali nedovoljan za penziju. Ne znam, nisam siguran da li će moja firma raditi dok ja naberem taj staž, još nekih dvije-tri godine. I nije to samo meni, to je tako svima."

...problemi su ekonomske prirode

I Stjepan Podnar ekonomsku situaciju smatra glavnom preprekom za povratak Hrvata na Pale: “Mi nikada nismo strepili od naših komšija, ali kad bi bilo više šansi za zaposlenje, bilo bi i više povratnika,” kaže. Toni Marjanović rođen je u Zenici gdje je i živio do rata, a onda je

Mjesto gdje se može svratiti, iskoračiti iz užurbane svakodnevice

Mjesto gdje se može svratiti, iskoračiti iz užurbane svakodnevice

“izbjegao” na Pale. U Zenici je završio stolarski zanat i radio u kazalištu, a sada se on i supruga snalaze kako znaju i umiju. Oboje rade kod privatnika i ne žale se.

Kristina Hulurija, mlada i šarmantna novopečena Paljanka, razbija za trenutak, ili možda i na duži rok, sve pobrojane stereotipe. Prije osam godina, došla je na Pale da studira i tu ostala: “Ja sam vam, kako se to kaže, u mješovitom braku. Udala sam se za Srbina. Došla sam da studiram, upoznala sam moga muža kad je i on bio student. Sada je profesor, imamo četvorogodišnju kćerku i eto, tako jednostavno… Nemamo problema, osim jednog, podstanari smo još uvijek. Ne osjećaju samo mladi Hrvati koliko je teška ekonomska situacija. Da ima više posla i da se lakše rješava stambeno pitanje, bilo bi drugačije,” kaže Kristina.