1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Povratak filozofije

U Njemačkoj su gotovo istovremeno počela da izlaze dva filozofska časopisa. S obzirom da se društvo sve više odmiče od vjere, potreba za filozofijom i traženjem smisla života je sve veća.

default

"Filozofski magazin"

Dvije tanke, gole dječije noge ubačene u par smeđih, muških cipela. Ispod toga pitanje crnim, masnim slovima: "Zašto rađamo djecu?" To je naslovna stranica "Filozofskog magazina", jednog od novih njemačkih časopisa, kojim se filozofija želi približiti narodnim masama. "To je magazin, koji svoja pitanja iznosi na trgovima, kako bi se o njima javno raspravljalo", kaže glavni i odgovorni urednik Wolfram Eilenberger u uvodnom članku. To je namjera i drugog magazina filozofske orijentacije pod nazivom "Hohe Luft" u slobodnom prevodu "Visoke sfere", koji nudi filozofske teme svim ljudima koji vole da misle i čitaju. "Ova ciljna grupa tako je poprilično dobila na širini. Potencijalni čitaoci već se u prvom izdanju susreću sa pitanjem: "Ne smiješ lagati. Ali zapravo zašto?"

Zbog čega istovremeno dvije njemačke izdavačke kuće odjednom imaju potrebu da da se u skupim magazinima bave smislom života? Prof. Dr. Michael Quante, otpravnik poslova Njemačkog društva za filozofiju smatra da za to postoje dva razloga. "Našem društvu nedostaje orijentacije, uporišta koje je recimo imalo u vjeri. Ona sve više gubi na značaju. To znači da postoji sve više ljudi, koji odgovor na svoja pitanja pokušavaju pronaći negdje drugo."

Osim toga, svijet je postao mnogo kompleksniji zahvaljujući globalizaciji, dominaciji tehnike i prestruktuiranju socijalnih sistema. Novi magazini žele i trebaju ponuditi drugi ugao gledanja na stvari i servirati misli u dobro isitnjenim filozofskim zalogajima, garnirane modernim layoutom i dobrim fotografijama.

Filozofija kao nešto što se dobro prodaje

"Da filozofija izlazi iz akademskih okvira i da se okreće širokoj publici nije ništa novo", primjećuje Michael Quante: "Ako pogledate 19. stoljeće ili pomislite na francuske intelektualce 20. stoljeća, onda ćete se sjetiti da su i tada postojale važne osobe, koje su se bavile filozofskim pitanjima, diskutirajući o važnim pitanjima kao što je smisao života i izvlačeći ih van naučnog konteksta." Norvežanin Jostein Gaarder je 1991. pobrao veliki uspjeh kada je laicima pojasnio istoriju filozofije u knjizi "Sofijin svijet". Od 2007. je knjiga njemačkog autora Richarda Davida Prechta "Ko sam i ako jesam koliko?" (Wer bin ich und wenn ja wie viele?) postala pravi hit i obara sve rekorde u prodaji. 2008. bila je to najčitanija knjiga u Njemačkoj a njen autor se najviše citira i teško da neki talkshow može da prođe bez njega.

Richard David Precht

Richard David Precht: Ko sam i ako jesam koliko?

Sada se dakle filozofija može potražiti i na kioscima, mada to nije uobičajeni njemački trend. U Francuskoj je situacija drugačija. Tamo je filozofija predmet koji se uči u gimnaziji i čak je obavezan predmet za polaganje mature, dok se u Njemačkoj filozofija uči samo u pojedinim dijelovima zemlje. Prof. Dr. Claudia Bickmann iz Društva za intekulturalnu filozofiju kaže da je to razlog što veći dio društva u Francuskoj posjeduje osnovno obrazovanje u filozofiji. "U oko 300 salona i nizu časopisa vodi se rasprava o filozofskim pitanjima.

S druge strane, u anglosaksonskim zemljama je filozofija više specijalna disciplina i poseban predmet koji se izučava na pojedinim fakultetima. U Kini, kaže Bickmannova, stiče se utisak da filozofija postaje sve relevantnija za život. "Za komunističko vođstvo ona je, kako se čini, sve više - rame uz rame - zauzela mjesto, koje ima umirujuće učenje Konfučija. Naredne godine će pokazati šta će biti presudno: partija ili obnovljeno Konfučijevo učenje."

Undatierte Darstellung des chinesischen Philosophen Konfuzius (551-479 vor Christus). Der auf ihn zurückführende Konfuzianismus, von 206 v. Chr. bis zum Ende des Kaisertums 1912 verbindliche Staatsdoktrin Chinas, strebte anch Harmonie im Staatswesen. (Nur s/w, zu dpa Reportage Was Chinas Führer von Konfuzius lernen könnten vom 10.03.2005) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Konfučije

U arapskom svijetu filozofija pokušava da utiče na politička i društvena kretanja. Stoga ona sebe pronalazi u različitim demokratskim pokretima. "Danas svako može biti filozof", kažu u jednom od dva nova filozofska magazina, koja počinju izlaziti u Njemačkoj. Na Facebook-stranici "Filozofskog magazina" svako može iznijeti svoje mišljenje o tome šta je najvažnije u životu. Time filozofija može izgubiti na dubini. Ali to je uvijek prirodni efekat, kada se jedna naučna disciplina pokuša otvoriti za široku publiku.

Autor: Laura Döing / Jasmina Rose
Odgovorni urendik: Svetozar Savić