1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Povratak bh. židova u - Španjolsku!

Povratak bh. židova u njihovu staru domovinu Španjolsku je jedna od tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Listovi pišu i o nepoznavanju hrvatskog jezika i politike novog mandatara u Hrvatskoj.

Ulaz u sarajevsku sinagogu

Ulaz u sarajevsku sinagogu

Austrijski list Der Standard donosi priču o bosanskohercegovačkim židovima, Sefardima, koji nakon više od 500 godina od njihovog progonstva iz Španjolske imaju mogućnost dobiti španjolsko državljanstvo. Der Standard svoj članak počinje riječima osmanskog sultana Bajazita II. On je navodno, nakon što su katolički kraljevi Španjolske 1492. takozvanim "Granadskim ukazom" prisilno htjeli pokrstiti židove ili ih protjerati, rekao: "Koliko li su glupi španjolski kraljevi kada svoje najbolje građane protjeruju i prepuštaju ih njihovim najgorim neprijateljima", prenosi Der Standard. List prenosi da su tada na Balkanu kojim je, već u to doba, velikim dijelom vladalo Osmansko carstvo, mnogi od oko 130.000 protjeranih Sefarda pronašli utočište te da od tada postoje mnoge židovske zajednice na Balkanu, na primjer ona u Sarajevu.

Sarajevska sinagoga i vjernici unutra

U Sarajevu su mnogi Sefardi pronašli utočište, u tom gradu je još uvijek aktivna mala židovska zajednica

A sada, "na osnovu jednog zakona potomci tih prognanika mogu zatražiti španjolsko državljanstvo. 30-godišnja Lea Maestro iz Sarajeva je to učinila: 524 godine nakon što su njezini preci protjerani. U veljači će postati Španjolka", navodi Der Standard. List pojašnjava da je Lea Maestro proteklih godina skupila dokumente kojima je dokazala da je njezino prezime u Bosni i Hercegovini prisutno već stoljećima. "Tako je, primjerice, pronašla novinske isječke o jednoj židovskoj svadbi u Sarajevu u kojima se spominje prezime 'Maestro'. Čekala je ukupno sedam godina da španjolske vlasti pozitivno odgovore na njezin zahtjev. Sada želi otići u Granadu kako bi započela magistarski studij prehrambene tehnologije. 'Nekako imam osjećaj da će sve proći dobro', kaže ona. 'Doduše, nisam još dobila stipendiju i ne znam kako ću živjeti, ali znam da trebam otići u Španjolsku'", prenosi Der Standard.

Povezanost sarajevskih Sefarda sa Španjolskom

List se dalje osvrće na obiteljsku povijest Lee Maestro: "Kad je sefardske židove s Balkana 1970-ih godina kralj Juan Carlos pozvao u Toledo, trebao je u Španjolsku letjeti i djed Lee Maestro. Ali se on protivio jer je na osnovu obiteljskog predanja bio čvrsto uvjeren u to da njegova obitelj ni u kojem slučaju ne potječe iz Toleda, već iz Valencije.

Spomenik žrtvama Jasenovca

Mnogi židovi s Balkana su tijekom II. svjetskog rata stradali u ustaškim logorima. Na fotografiji: spomenik žrtvama u Jasenovcu

Djed Lee Maestro je jedva preživio koncentracijski logor u Jasenovcu - i nikad nije o tome pričao. Njegova prva žena je za vrijeme ustaškog režima bila zatočena u koncentracijskom logoru u Đakovu. Na groblju u Đakovu je sahranjeno 600 židova koji su ubijeni u tom ustaškom logoru. 50 godina kasnije je Lea Maestro samoinicijativno rekonstruirala grobove Sefarda - mnogi od sahranjenih su iz Sarajeva. I pobrinula se za to da se postave nove oznake na spomenicima. Njezini djed i baka su još govorili 'ladino' - jezik španjolskih židova. Lea Meastro taj jezik makar može razumjeti jer govori perfektno španjolski. Ratne godine od 1992. je provela u Malagi. Tada su bh. Sefardi mogli izabrati hoće li izbjeći u Izrael ili Španjolsku. Kad su se njezini roditelji nakon okončanja rata 1996. vratili u Sarajevo Lea, kojoj je tada bilo jedanaest godina, htjela je ostati u Španjolskoj. 'Ako sada dobijem državljanstvo, onda je to samo dokaz za mene da je moj osjećaj dobar. Imam tu povezanost sa Španjolskom, to je moja domovina', kaže ona."

Hrvatski premijer koji ne zna dobro hrvatski

Tihomir Orešković, mandatar za sastav nove hrvatske vlade, tema je o kojoj opširno piše tisak na njemačkom jeziku. Berliner Zeitung tako navodi da su se mnogi začudili kad su na Badnjak na televiziji ugledali novo lice. List prenosi ono o čemu čitava Hrvatska bruji, a to je nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika budućeg hrvatskog premijera koji se građanima, kako piše Berliner Zeitung, obratio s jakim američkim naglaskom i riječima: "Ovde smo mi svi da služimo hrvatskom građevinama." Tu Orešković, naravno, misli na "građane", a ne na "građevine", dodaje ovaj list pojašnjavajući da je Orešković, doduše, rođen u Zagrebu, ali je odrastao u Kanadi, gdje je postao uspješan menadžer.

Tihomir Orešković

Oreškovićevo nepoznavanje hrvatskog jezika je izazvalo ismijavanje na društvenim mrežama

Proteklih godina je za izraelski koncern Teva radio kao financijski direktor za Europu i Bliski istok te je preuzeo i funkciju predsjednika Uprave Plive koja je vlasništvu spomenutog izraelskog koncerna, pojašnjava Berliner Zeitung: "Oni rijetki koji ga poznaju su tijekom Božića govorili o tom 49-godišnjaku s poštovanjem, ali i distancirano. Orešković je 'izuzetan stručnjak', kazao je bivši zamjenik premijera Radimir Čačić koji je kao poduzetnik imao posla s njim. No, bivša šefica vlade Jadranka Kosor je oprezno upozorila da se jedna država ne može voditi poput poduzeća."

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) komentira da je nova parlamentarna većina u Hrvatskoj krhka, da Orešković nema političkog iskustva te da je pod golemim pritiskom provođenja reformi, što su dosadašnje vlade izbjegavale. FAZ navodi da Orešković engleski bolje govori nego hrvatski, ali da bi s njime, ukoliko službeno postane šef vlade, Hrvatska po prvi put dobila premijera koji raspolaže ekonomskim stručnim znanjem i praktičnim gospodarskim iskustvom. Orešković, međutim, ne poznaje dovoljno hrvatsku unutarnju politiku, upozorava FAZ i navodi: "To bi mu, s jedne strane moglo olakšati da probleme rješava politički neopterećen, s druge strane bi mu moglo teže pasti zadobiti političke saveznike, a što mu je potrebno za provedbu jednog ozbiljnog reformskog programa."

Orešković ustvari HDZ-ov čovjek?

U analizi lista Der Standard se postavlja pitanje: "Hoće li Orešković doista voditi zemlju ili će u pozadini sasvim druge osobe vući konce?" S tim u svezi list navodi da je HDZ već prije nekoliko mjeseci Oreškovića upitao bi li preuzeo funkciju premijera, kako je to hrvatskim medijima izjavio čelnik stranke Most Božo Petrov. "Time su se potvrdile tri slutnje: prvo, HDZ se već prethodno pripremao za moguću koaliciju s Mostom; drugo, interna hijerarhija u koaliciji HDZ-Most je već vidljiva; treće, Orešković je u biti HDZ-ov čovjek i nije nestranački kandidat", piše Der Standard. List dalje piše da će Oreškoviću biti ograničeno polje djelovanja jer ono ovisi o konsenzusu unutar koalicije, a ta koalicija se sastoji od deset stranaka i od dva predstavnika manjina. "Unutar koalicije je, međutim, sasvim jasno tko vodi glavnu riječ. To je i dalje najbolje organizirana i umrežena stranka u državi, hrvatski demokršćani (HDZ). Nikome drugom inače stanovništvo ne bi tako brzo oprostilo korupcijske skandale koji leže samo koju godinu unazad, i nitko drugi ne može tako divlje potući sve oko sebe kao HDZ", navodi Der Standard.

Božo Petrov

Boži Petrovu će biti teško opstati na političkoj sceni Hrvatske

Taj austrijski list se dalje osvrće i na stranku Most koju predvodi gradonačelnik Metkovića, a koja je sada ušla u koaliciju s HDZ-om. "Ono od čega se Mosta sada treba najviše plašiti je da će ga snaći tipična sudbina treće političke snage u Hrvatskoj. Hrvatski birači već godinama tragaju za trećom opcijom, podalje od dviju velikih stranaka", piše Der Standard podsjećajući pritom na Laburiste, zatim na ORaH (Održivi razvoj Hrvatske - zeleni), kao i na "Živi zid" Ivana Vilibora Sinčića koji je na posljednjim predsjedničkim izborima dobio više od 16 posto glasova. Sve te stranke su nakon određenog vremena izgubile na političkoj snazi. Stoga bi, a i zato što je Most već prekršio neka od izbornih obećanja, birači svoj glas ponovno mogli dati nekoj sasvim novoj stranci, ističe Der Standard i dodaje: "Konačni test izdržljivosti će, međutim, biti europsko usmjerenje te stranke. Ukoliko se odluče postati dio Europske pučke stranke, a neki stručnjaci polaze od toga, onda će im teško biti održati poziciju trećeg tabora i ne važiti kao neka vrsta 'HDZ-light', za što ih njihovi politički protivnici već duže vremena drže."

Preporuka redakcije