1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Povratak antifašističkoj tradiciji

Povratak anitifašističkoj tradiciji bi, prema mišljenju analitičara, mogao imati važnu ulogu u normalizaciji odnosa u „daytonskoj BiH“. Prvi znakovi tog procesa uočavaju se i na 71. godišnjicu ZAVNOBIH-a.

Od 25. novembra 1943. godine, kada je u Mrkonjić Gradu održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH), mnogo šta se promijenilo. Sa političke scene nestale su snage koje su nosile ideju Jugoslavije, a bivša zajednička država (SFRJ - Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) raspala se u krvavom sukobu devedesetih godina prošlog stoljeća. Na ozbiljnom ispitu historije, zajedno sa drugim tekovinama antifašističke borbe, našao se i ZAVNOBIH, iako su njegovi ključni elementi potvrđeni opstankom BiH.

Sarajevski novinar Amir Sužanj podsjeća na teze koje su preovladavale u svim dosadašnjim raspravama o ZAVNOBIH-u. „Prvo, odlukama ZAVNOBIH-a obnovljena je državnost BiH koja je, kao ravnopravna federalna jedinica, ušla u novoformiranu jugoslovensku Federaciju. Drugo, odlukama ZAVNOBIH-a deklarisana je ravnopravnost naroda u BiH i treće, ZAVNOBIH je bio historijski rezultat borbe antifašističkih snaga, što je i BiH osiguralo antifašistički karakter“, kaže Sužanj za Deutsche Welle.

Dileme uoči ZAVNOBIH-a

ZAVNOBIH Staatsfeiertag

Pojedini građani se i danas prisjećaju Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a.

Historičari podsjećaju da je BiH u monarhističkim krugovima Kraljevine Jugoslavije prije Drugog svjetskog rata već bila podijeljena na interesne sfere između Srbije i Hrvatske i da u vizijama tadašnjih velikodržavnih ideologa praktično nije ni postojala. Bosanskohercegovački historičar Enver Imamović kaže da je dilema o statusu BiH bilo i uoči same sjednice ZAVNOBIH-a, jer su ideje o srpskim i hrvatskim interesnim sferama u BiH bile prisutne i među bivšim jugoslovenskim komunistima. Na kraju je, zahvaljaujući i intervenciji Josipa Broza Tita, ipak odlučeno da „BiH nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska“.

Amir Sužanj kaže da su uoči raspada SFRJ upravo odluke ZAVNOBIH-a bile najveća prepreka velikodržavnim projektima Srbije i Hrvatske. Pokušaji da se BiH podijeli i izbriše sa geografske karte svijeta otvorile su pitanje na koje, kako ističe Sužanj, do danas niko nije dao ozbiljan odgovor. „ZAVNOBIH je, nesumnjivo, tekovina antifašističke borbe. Kako je onda moguće da su Srbi, koji su do raspada Jugoslavije sebe predstavljali kao nositelje antifašističke borbe u BiH, odstupili od ključne antifašističke tekovine, pa samim tim i od antifašizma? Čak i u krajevima koji su dominantno bili partizanski i antifašistički, promjenila se kompletna ideologija, ikonografija i svijest. U ambijentu kad su iz mraka isplivali duhovi četništva, kad su ulice ponijele imena čuvenih zločinaca, fašističkih kolaboracionista i osvjedočenih saradnika okupatora, nije čudo da je BiH, u medijima koji su gurali velikosrpsku ideju, kreirana kao veliko zlo srpskog naroda, pojam koji treba ukinuti do te mjere da se i iz prefiksa gradova briše i naziv 'bosanski'“, kaže Sužanj.

Znakovi pobjede antifašizma

Odgovor na ovo pitanje možda i nećemo još dugo čekati, kaže Sužanj. „Dovoljno je vidjeti da se na mitinzima Vojislava Šešelja nakon dolaska iz Haga, uprkos zapaljivim izjavama i ikonografiji koji po svemu liče na one s početka devedesetih, okuplja jedva tri do četiri hiljade ljudi. I rezultati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i agonija te stranke u pokušaju da sastavi vladu pokazuju da djelovanje, koje se zasniva isključivo na pričama o podjeli i rušenju BiH, kojim bi do prije pet-šest godina lako osvojio vlast, politički više nije isplativo i unosno. Život i vrijeme nameću drugačije prioritete. E, upravo je to taj ispit historije koji nepogrešivo potvrđuje vrijednosti određene ideologije ili historijskog događaja. ZAVNOBIH je, kako se čini, danas mnogo čvršći i dalekosežniji od snaga koje su ga pokušale izbrisati iz historijskih udžbenika“, kaže Sužanj.

ZAVNOBIH Staatsfeiertag

Na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a izražena je odlučnost naroda da BiH bude „zbratimljena zajednica“ u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Srba, muslimana i Hrvata. U „daytonskoj BiH“, još nema dogovora o državnim praznicima, pa se 25. novembar obilježava samo u Federaciji BiH. U parlamentarnu proceduru upućen je novi prijedlog zakona o praznicima, ali kako u njemu nema Dana nezavisnosti BiH, Dana državnosti BiH i Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, on najvjerovatnije neće dobiti poršku u Parlamentu BiH. O 25. novembru ranije se izjasnio i Ured visokog predstavnika u BiH pojašnjavajući da je, prema zakonima koje je daytonska BiH naslijedila od Socijalističke Republike BiH, 25. novembar Dan državnosti BiH.