1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Povećati pritisak na Srbiju

Srbija je država koja izaziva nemire u regionu, tvrdi nekadašnji Visoki predstavnik u BiH, Christian Schwarz-Schilling u intervjuu za radio Deutschlandfunk, koji prenosimo. On tvrdi da Srbija i dalje minira Kosovo.

default

Christian Schwarz-Schilling -Oštre primjedbe na račun Srbije


Deutschlandfunk (DLF): Gospodine Christian Schwarz-Schilling, žalite se da EU nema jasnu politiku spram Srbije. Zašto?

Christian Schwarz-Schilling: Time ustvari mislim da Evropa nema jedinstvenu politiku spram Srbije. Time što pet država EU nije priznalo nezavisnost Kosova, Unija, odnosno komesarka za vanjsku politiku Catherine Ashton, izbjegavaju slanje jasnih poruka jer smatraju da za to moraju da imaju podršku svih članica. Mislim da je velika greška što Evropska komisija i EU nisu jasno iznijele svoj stav nakon što je Međunarodni sud u Hagu potvrdio da je proglašenje nezavisnosti Kosova proteklo u skladu s međunarodnim pravom. To se nije desilo. EU je morala odmah da pozove pet članica koje nisu priznale Kosovo kako bi se napravio plan djelovanja, te obustavila blokada tih država spram politike koja bi mogla da se vodi prema Srbiji.

Kosovo Serbien Grenze Grenzposten verwüstet

Posljednji incident na Kosovu

DLF: Imate li objašnjenje zašto se to nije desilo?

Schwarz-Schilling: To je normalno stanje u EU. Kada oko nečega ne postoji konsenzus, to se pitanje ostavlja po strani. Sjetite se primjera Kipra, primjera BiH. Tako je svuda na Balkanu, i zbog toga su Amerikanci nezadovoljni jer EU nije u stanju da se pobrine za red u svom regionu. Ono što se sada odvija na granici Kosova i Srbije je kršenje prava. To je blokada carinske kontrole, blokada građana Kosova koji ne mogu da putuju sa svojim pasošima, to je situacija u kojoj ne postoji normalna robna razmjena preko granice. To znači da srpska strana do cilja, koji je vrlo jasan, pokušava da dođe prekršajima. Cilj je minirati nezavisnost Kosova gdje god je to moguće. Takvu državu, koja se uzgred isto tako ponaša prema BiH i to preko Republike Srpske, dakle s državom koja izaziva nerede na Balkanu, EU sada kao posrednik vodi u pregovore s Kosovom. Nakon presude u Den Haagu pogrešno je reći: "Sada ove dvije države moraju sjesti za sto i stvari riješiti dijalogom." Na taj način Unija ne može održati cilj koji se zove uspostava pravnih država u Evropi.

„Stvari nisu čiste“

DLF: Govorite o presudi Međunarodnog suda koji je procijenio da je proglašenje nezavisnog Kosova proteklo u skladu s međunarodnim pravom. Kažete i da EU stvari koje nisu jasne ostavlja po strani. Da li su onda, međunarodno pravno gledano, stvari čiste ili nisu?

Schwarz-Schilling: Nisu čiste kada je politika u pitanju. Srbiji se stalno popušta po tom pitanju. Kada 16 godina nakon holokausta u Srebrenici isporuče Ratka Mladića, onda ih svi tapšu po leđima i kažu: "Izvrsno, put prema EU je otvoren!" To su psihološki gledano nemoguće stvari i EU to ne shvata. Tako se ne postupa prema nekome ko stoji u stalnom, fundamentalnom suprotstavljenom stavu prema susjedima, i to čini po vlastitom nahođenju, a ne na temelju međunarodnog prava, nego na osnovu nacionalističke politike koju očito još uvijek podržava većina Srba.

Boris Tadic Präsident Serbien

I srbijanski predsjednik Boris Tadić pretrpio je kritike

DLF: Koje mogućnosti pritiska ima EU? Treba li EU odustati od članstva Srbije u EU zbog pitanja Kosova?

Schwarz-Schilling: Da, u ovom trenutku je ulazak Srbije nemoguć. Nemoguće je tu državu u EU primiti prije BiH, Albanije i Kosova jer struktura Srbije ima pravno gledano ima mnoge nedostatke. Pogledajte samo izvještaje u kojima se to spominje. Ovdje se pokazuje da EU vodi politiku na osnovu svojih želja, a ne na osnovu realnog stanja i činjenica. Ne vjerujem da bi Srbija, kada bi joj se jasno postavili uslovi, dugoročno gledano odbila članstvo u EU, mada Tadić danas govori kako će se to desiti ako preduslov za prijem bude priznavanje Kosova. Srbiji se jasno mora staviti do znanja da ovakvom politikom uništava svoju budućnost u EU. Ona mora prestati s pokušajima da manipuliše evropskim i međunarodnim pravom. Prisjetite se hapšenja Ejupa Ganića u Londonu, hapšenja Jovana Divjaka u Beču po nalogu Srbije. Radi se o pokušaju da se ponovo napiše istorija. Mislim da se moraju postaviti uslovi kako bi se stvari radikalno promijenile u samoj Srbiji. Čak i po cijenu da Boris Tadić, koji ne gleda rado na ono što nacionalisti čine, izgubi naredne izbore. Strahujem da će se to i desiti, zato što Tadić nije od Evrope dobio realnu političku poruku. U ovakvoj situaciji nacionalisti mogu da kažu: Mi smo imali uspjeh u našim nastojanjima da pridobijemo EU na svoju stranu. Zašto sada pristaješ na nezavisnost Kosova, umjesto da se u ovom trenutku sto posto staviš na stranu Milorada Dodika, kako bi i u BiH izazvao ovakve poteškoće?

I na Kosovu postoji deficit pravne države

DLF: Sudeći prema vašim riječima, odgovornost za konflikt na Kosovu stoji jasno na strani Srbije. Da li je druga strana, vlada u Prištini, potpuno nedužna?

Schwarz-Schilling: Naravno da se može reći kako bi određene stvari ta vlada mogla uraditi bolje. I tamo postoji deficit pravne države. Ali, koja država bi dvanaest godina nakon što je bila u ratu, nakon što je NATO spriječio da Srbija tamo ponovi ono što je učinjeno u BiH, odustala od toga da sprovede odredbe mirovnog plana i to zato što to samo Srbija blokira. Ko bi imao strpljenja da gleda kako se Kosovo, odnosno cijeli privredni razvoj te države razara, te da dozvoli da na taj način Srbija naknadno dobije rat koji je vodila. Želio bih da diplomate, da njemačka diplomatija, to jasno stavi do znanja. Deprimirajuće je za Kosovare da se uvijek stavljaju u istu ravan sa Srbijom i da se od njih traži da pregovaraju i učine nešto kako bi se došlo do rješenja. Imate jednu radikalnu stranu i drugu koja već dvanaest godina nešto pokušava. Sjetite se Ahtisarijevog plana, on je napravljen na incijativu UN-a i EU - taj plan je priznat i njega srpska strana stalno minira. U ovom slučaju mora se prema Srbiji zauzeti jasan stav i uputiti jasna poruka.


Autori: B. Klein/A. Slanjankić
Odg. urednik: Zorica Ilić

Preporuka redakcije