1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Povećanje plata i penzija u Srbiji?!

Vlada Srbije najavila je da neće zamrzavati plate i penzije. Istovremeno cijene stalno rastu. Privrednici apeluju na narod da uzme stvari u svoje ruke i poručuju: 'Niko nas neće izvući iz krize ako to sami na uradimo.'

Vlada Srbije je postigla dogovor o programu ekonomskih mera za rješavanje krize. Uprkos preporukama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) vlada je odlučila da ove godine neće biti zamrzavanja plata i penzija. Rast plata i penzija u 2014. godini će zavisiti od rasta privrednih aktivnosti, stoji u saopštenju vlade. Vlada je također dogovorila akcioni plan za racionalizaciju javne uprave i javnih preduzeća, kao i načelne elemente strukturne reforme; taj plan bi trebalo da se sprovede do kraja ove godine ili po nekim tumačenjima da se usvoji do kraja godine kako bi mogao da se sprovede od naredne godine.

Tamna strana nezamrzavanja

Iako na prvi pogled djeluje kao mjera koja je u korist građana, stručnjaci smatraju da od nezamrzavanja plata i penzija neće biti previše koristi. Odluka da se ne zamrznu plate i penzije ima prije svega politički značaj, ocjenjuje za DW Tanja Jakobi, glavni urednik magazina Biznis i finansije. „I to zbog toga što će plate i penzije, dok oni budu zvanično sproveli te mjere, već pasti u realnom iznosu. Jer, vidimo kako dinaru trenutno stalno opada vrijednost u odnosu na euro. Ostaje sada da vidimo kakve će to efekte imati na onu drugu stranu, a to je kako će i da li će ljudi moći da redovno plaćaju svoje račune, koliko će otplaćivati kredite, i koliko će ta mjera imati zapravo svoju negativnu stranu“.

Skromne uštede za dubinu krize

Kako će vlada zapravo uštedjeti novac ostalo je nejasno i nakon objavljivanja programa ekonomskih mjera. Vlada najavljuje da će smanjiti rashode u budžetu za 40 milijardi dinara i to tako što će prije svega postići uštede u javnom sektoru. Tanja Jakobi kaže kako iz vlade najavljuje štednju na reprezentaciji, službenim putevima, i slično, ali da je to jednostavno nedovoljno za dubinu krize u kojoj se Srbija nalazi. „Svaki dan smo bombardovani vijestima kako za ovog ili onog čovjeka nema dovoljno za liječenje, da imamo socijalne slučajeve za koje većina medija traži pomoć građana. Što se mene tiče to je vrlo jasna objava, da tako kažem, bankrota u budžetu, bankrota svega onoga na šta smo mi osigurani. I ja mislim da ta njihova štednja kroz stvari koje zvuče popularno, da će smanjiti svoje troškove, zapravo nije realna nego da će oni smanjiti neke druge stvari“

Serbien Straßenszene Belgrad

Beograd: Hoće li vlada zaista smanjiti svoje troškove?

Ta štednja se može odnositi na neke subvencije za koje je MMF tvrdio da su netransparentne, vlada će možda smanjiti svoje nabavke, ali će to imati loše posljedice po preduzeća kojima je država glavni naručilac dobara i usluga. Takođe, ako smo u kulturi došli do nule, isto tako ćemo doći do nule i u još nekim oblastima, ističe Tanja Jakobi.

Reforma javne uprave- malo sutra?


Mjere, koje se odnose na smanjivanje javne uprave, još jednom su odložene za sljedeću godinu. Mi već godinama slušamo te priče, kaže za DW Biljana Stepanović, direktor Biznis info grupe. „Sada opet slušamo tu priču. I meni se čini da su jedina zaštićena kategorija u ovoj ovolikoj krizi u Srbiji isključivo državni službenici. Tu isključujem ljekare, policiju i prosvjetne radnike, to je neka druga priča i oni su potrebni Srbiji. Govorim o čistoj birokratiji koja se neprekidno množi, i mi nemamo tačne podatke koliko je ljudi u državnoj upravi otpušteno, odnosno da li bi se pri tome ispostavilo da ih je još i zaposleno“.

Ekonomija uzvraća udarac

Loše planiranje budžeta kao i reforma javne uprave se prije svega odnosi na namjerno odugovlačenje sa povlačenjem nekih poteza, kaže Tanja Jakobi. „Znači, u nekom trenutku onda ekonomija uzvrati udarac pa se dobije ili inflacija, ili se stigne do bankrota; i onda se neke stvari na prilično nasilan način vrate ne mjesto gdje bi trebalo da budu“.

Rechte: Hiermit erkläre ich mich einverstanden, dass die DW meinen eigenen, als Anhang verschickten Fotos, für das gesamte Online Angebot verwenden darf, Marina Maksimovic, Belgrad

Sjedište vlade u Beogradu

Dodatni problem Srbije je što se ona u trenucima krize ne može nadati ni prevelikoj pomoći sa Zapada, koji je također pogođen krizom ili je pretrpan zahtjevima za pomoć. Biljana Stepanović smatra da je preveliko oslanjanje na druge pogrešno. „Naše preduzeće upravo izdaje mjesečnik koji se zove ’Nova ekonomija’, gdje ćemo upravo da promovišemo tu ključnu stvar. Dajte ljudi da počnemo sami da radimo, sami da se trudimo, sami da damo sve od sebe, jer ne može nas niko izvući iz krize ako to sami na uradimo. Preduzeća u Srbiji moraju da rade, jer nijedna zemlja ne može da živi ni na donacijama, kreditima i stranoj pomoći“.

Narodna banka Srbije je planirala inflaciju od 4.5 %, sa malim odstupanjima, i ako u tome uspije to neće biti preveliki udar na standard građana, smatra Biljana Stepanović. Narodna banka Srbije neće biti u mogućnosti da kontroliše inflaciju onako kako je zamislila, što znači da možemo očekivati dalji rast cijena tokom godine, ocjenjuje s druge strane Tanja Jakobi.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednica: Jasmina Rose, Bonn