Povećan porez na dodatnu vrijednost u Njemačkoj

Od prvog januara u Njemačkoj se porez na dodatnu vrijednost, tako zvani Mehrwertsteuer, sa 16%, povećao na 19%. Svaka prodaja robe bit će popraćena povećanjem za 3%. Izuzetak čine životne namjernice. Porez na dotanu vrijednost je najvažni izvor financija Njemčke. Kako on funktioniše pojašnjava Karl Zawadsy.

Porez na dodatno vrijednost ili Mehrwertsteuer - kako kažu Njemci - je najznaćaniji porez od kojeg ministarstvo financija ubire godišnje stotinu pedeset milijardi. Svaki onaj koji nešto kupi - poznato je - plaća ovaj porez. Poduzetnici, odnosno Njemčke firme, također plaćaju pomenuti porez, ali im ga poreske država kasnije nadoknađuju i dijelimićno vraća. U stvari oporezuje se novostvorena vrijednost odnosno razlika nastala između kupovne i prodajne cijene robe. Ali mogućnost vraćanja dijela novca ubranog od poreza na dodatno vrijednost ne koriste samo oni koje prodaju i kupuju nego i oni koji žele izigrati državu. Tako novac ubran ovim putem nazad traže i oni koji nemaju pravo na povrat novca.

Država biva oštćena i takozvanim ”radom na crno”. Nerijetko, prilikom sklapanja nekog ugovora sa zanatskom firmon s druge strane sljedi pitanje: Da li će mo ovo obaviti sa ili bez računa? To konkretno znaći da li će biti uračunan porez ili će račun biti uspostavljen na crno. Davanjem novca u kešu na ruke. Stoga prilikom svakog povećanja poreza na dodatnu vrijednost posao na crno postoje još atraktivni kaže savezni ministar finacija Peer Steinbrück.

Ostajem pri tome da povećanje poreza od 3%, kojeg mnogi osporavaju, prestavlja smanjenje izdataka za njemačko stanovništvo.

Državi je potreban novac i to je od uvijek bio osnovni motiv povećanja poreza na novostvorenu vrijednost . Tako je za vrijeme kancelara Helmuta Kohla ovaj porez 1998 povećan, za 1%, sa 15% na 16%. Povećanje poreza od samo 1% u državnu kasu donosi i do 8 milijardi eura, te sa povećanjem od 3% država računa sa ubiranjem više od 20 milijardi eura. Stoga prilikom podizanja ovog poreza o čemu odlučuje Bundestag na prijedlog Njemčke vlade ruke trljaju i ministri saveznih Njemčkih zemalja. Polovina se sliva u njihove budžete. Porez na obrt ima dvije kategorije: Opšti porez koji je sada umjesto 16% - 19% i takozvani umjerni porez od 7%. Daleko najveći dio obrta podliježe obavezama takozvanog obšteg porez. Kad neko kupuje auto, pantalone ili komputer na izloženu cijenu mora uračunati i 16%

Pored toga za odrđenu robu u svakodnevnoj potrebi kao što su životne namjerice javni saobrćaj i umjertnička dijela primjeti se takozvani umjereni porez. No, granica između robe koja se oporezuje za 19% odnosno 7% vrlo je nejasna. Tako se recimo prilikom kupovine cvijeća ili hrane za životinje primenjuje povoljni porez od 7% dok se recimo na kupovine dječijih pelena primjenjuje porez od najnovih 19%.

Za porodice za dvoje i više djece to je svakako vrlo važna stavka. Povoljna porezka stopa koristi se i u stočarstvu te nabavci medicinski opreme za one koje su recimo nepokretni ili imaju slušnih problema ili problema sa srcem. Povećanje poreza kod mnogih konzumenata dovest će do reduciranja pojedinih roba i potreba.

Karl Zawadsy