1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Potraznja za solarnim celijama, koje se proizvode u njemackoj fabrici u Gelsenkirchenu, veca nego ikada

Ispustanje ugljicnog dioksida u atmosferu predstavlja veliki problem koji dovodi do zagadjenja covjekove okoline, izumiranja suma i klimatskih promjene na zemlji. Posebno visok stepen ugljicnog dioksida ispusta se u atmosferu sagorjevanjem fosilnih goriva, odnosno uglja i nafte u termoelektranama. Stoga se u Njemackoj, posebno pod okriljem ministra za zastitu covjekove okoline Jürgena Trittina, koji dolazi iz stranke Zelenih, sve vise poklanja paznja alternativnim, takozvanim obnovljivim vidovima energije. Medju njima se posebno izdvaja elektricna energija dobijena iskoristavanjem vjetra i sunca. U njemackom gradu Gelsenkirchenu nalazi se najveca fabrika solarnih celija u Evropi. Tamo je nastalo i prvo evropsko solarno naselje. Na svakoj

Fabrika solarnih celija Schell AG u Gelsenkirchenu

Fabrika solarnih celija Schell AG u Gelsenkirchenu

od 72 kuce u nizu postavljene su solarne celije, koje, bez zagadjenja covjekove okoline, proizvode elektricnu struju, koja je uz to i besplatna. Prilog Patricie Nann.

Tamni oblaci nadvili su se nad nebom u Gelsenkirchenu. Sunca nema, potpuno su ga zaklonili oblaci. Solarni uredjaji na kucama u nizu ne rade, ali to ne znaci da u ovom naselju nema struje. Naravno da struje ima, jer kuce su, ioako opremljene solarni celijama, prikljucene na gradsku elektro-mrezu. Thomas Jeromin, stanovnik prvog solarnog naselja u Njemackoj pojasnjava:

"Koncept snabdijevanja strujom je takav da nema situacije u kojoj smo mi u opasnosti da ostanemo bez struje. Dakle kod nas uvijek ima struje, nikada nam nije hladno i uvijek imamo toplu vodu. Mi samo koristimo prednosti sunceve energije i imamo dodatni izvor struje, koji je besplatan."

Thomas Jaomin vec deset godina zivi sa svojom suprugom u tzv. solarnom naselju Bismarck u Gelsenkirchenu. Na krovovima ovih kuca su solarne celije koje proizvode struju, koja se opet koristi za zagrijavanje vode, koja se trosi u domacinstvu. Jedan dio sunceve energije koristi se za napajanje elektricnih aparata strujom.

"U prosjeku godisnje na ovaj nacin proizvedemo 800 do 1200 kilowata struje, koja je ukljucena u normalnu distributivnu mrezu. To znaci da mi godisnje 50% energije, potrebne za zagrijavanje vode dobijemo na taj nacin. "

Petoclana porodica godisnje trosi 4.500 kilowata struje. Sunceva energija pokriva polovinu ili samo dio potreba za elektricnom strujom. Pa ipak finansijska prednost je ogromna. Za elektricnu energiju koja se distrubuira u zajednicku elektro mrezu, porodici Thomasa Jerominsa godisnje se ispostavlja cek od 500 eura. Jer po zakonu o obnovljivim vidovima energije u Njemackoj, svaki elektrodistributer obavezan je da svakom proizvodjacu struje, plati 50 centi ili jednu marku po kilovatu. To je 15 puta vise od normalne cijene struje na trzistu. U solarnoj energiji eksperti za zastitu okoline vide buducnost. Jedina prepreka za masovnije koristenje ove energije je komplikovana proizvodnja i visoka cijena solarnih celija:

"Ovo je ploca od cistog silicijuma, debljine 0,3 mm. Ploce se stavljaju na pokretnu traku i odvoze jedna za drugom. "

Sef proizvodnje u fabrici solarnih celija u Gelsenkirchenu Sjouke Zijlstra (Schauke Zalstra) objasnjava na koji nacin funkcionira masina duga 30 metara. Ona svaku plocu po sat vremena prevlaci silicijumom. Godisnje se ovdje proizvede 5 do 6 miliona solarnih celija. 38 radnika u tri smjene pet dana u sedmici rade na odrzavanju ovih masina. Cijela proizvodnja je automatizirana. Jedini problem je sto su solarne celije tako skupe, da se njihova isplativost ogleda tek dvije do tri godine nakon stavljanja u funkciju. Pa ipak potraznja za njima je veca nego ikada. Sef proizvodnje Zijlstra namjerava uvesti sedmodnevnu radnu sedmicu:

"Momentalno vlada takav "boom" na trzistu da svi proizvodjaci solarnih celija rade punom parom, jer dobro znaju da ce sve sto proizvedu i prodati. Prije smo imali dosta proizvoda po magacinima. Sada su nam magacini prazni, jer je sve vec rasprodano."