Potraga za posljednjim čuvarima koncentracionih logora

Hans Lipschis stanuje u malom mjestu na jugu Njemačke. Ovaj 93-godišnji Ukrajinac ne govori rado o svojoj prošlosti. Eksperti vjeruju da je moguće da je on tokom Drugog svjetskog rata učestvovao u nevjerovatno zastrašujućim djelima. Naime Lipschis je od 1941. do 1945. godine bio angažiran u koncentracionom logoru Auschwitz - pretpostavlja se kao čuvar i time je suodgovoran za smrt hiljada osoba. Lipschis sam kaže da je bio samo kuhar, te da nije učestvovao u ubojstvima.

Prema navodima Ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina još uvijek je u životu više od 50 bivših čuvara koncentracionih logora. Protiv njih sada trebaju biti provedene predistražne radnje.

Šef Ureda za istraživanja nacionalsocijalističkih zločina, Kurt Schrimm, kaže da njegov ured već neko vrijeme istražuje slučaj Lipschis. Više informacija o ovom slučaju, koji je preuzelo Državno tužiteljstvo u Štutgartu, ne može dati. Ovaj Ured je još 80-tih godina istraživao slučaj Lipschis. Međutim nije uspio dokazati da je Lipschis počinio ubojstvo. Ukoliko ovaj put dođe do procesa biti će to prvi proces protiv jednog čuvara koncentracionog logora nakon slučaja Johna Demjanjuka.

Istorijska prekretnica

Proces protiv Demjanjuka, bivšeg čuvara koncentracionog logora Sobibor važi za istorijsku prekretnicu. Naime Demjanjuk je bio prvi osumnjičeni nacista, koji nije Nijemac, a koji je izveden pred sud, a da mu nije bilo moguće dokazati konkretni prijestup. Ipak Sud u Muenchenu je 2011. godine osudio ovog Ukrajinca zbog pomaganja u slučaju 28 000 ubojstava. Sam dokaz da je Demjanjuk radio u koncentracionom logoru kao čuvar bio je za sud dovoljan. No on nije odslužio petogodišnju kaznu zatvora, na koliko je bio osuđen. Demjanjuk je najprije uložio žalbu, a potom je umro prije nego što je Savezni sud donio presudu. 

Ured za istraživanja nacionalsocijalističkih zločina sada namjerava pokrenuti postupke protiv drugih čuvara u koncentracionim logorima. Njih više od 50 bi još uvijek trebalo biti u životu u cijeloj Njemačkoj. Zahvaljujući presudi u slučaju Demjanjuk vlasti se sada nadaju dodatnim presudama. "Polazimo od toga da se jednom čuvaru - dakle pomagaču - više ne mora dokazati individualni doprinos ubijanju jednog ili više zatočenika, već da je dovoljan dokaz da je ta osoba zahvaljujući svom radu u koncentracionom logoru doprinijela tome da je cjelokupna mašinerija smrti funkcionirala," kaže odvjetnik Schrimm.

Potraga za bivšim pristalicama nacista je komplicirana. Uposlenici Ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina istražuju arhive i stare akte o procesima. I u istočnoj Europi i u Južnoj Americi nadležne službe tragaju za dokazima, kao što su primjerice dokumenti o ulascima u pojedine zemlje. Nacistički zločinci su naime često u svoje nove domovine ulazili na osnovu dokumenata Međunarodnog crvenog križa.

Vlastima pri tome nije preostalo još mnogo vremena. Jer počinitelji su - u slučaju da još nisu umrli - u najmanju ruku u dubokoj starosti. Stoga je donošenje presude malo vjerojatno. Novinarka Beate Klarsfeld zbog toga smatra da je pravni postupak u 2013. godini protiv nacista veoma kritičan. Prema njenom mišljenju mnogo važnije je održati sjećanja na zločine gradnjom spomenika žrtvama.

Ne zaboraviti ubijene

Za članove porodica žrtava istrage imaju moralni značaj. "Pravda je veliko dobro i ako pravosudne institucije sada vide mogućnost da izvedu Lipschisa pred sud, onda to one trebaju i moraju uraditi," kaže zamjenik predsjednika Međunarodnog Auschwitz komiteta, Christoph Heubner. "Zlodjela iz Auschwitza ne zastrjevaju, kao ni u slučaju drugih logora," kaže on. Priče o starosti počinitelja on smatra ciničnim nedostatkom volje. "O starosti djece, koja su ubijena u gasnim pećima, se niko nije brinuo."

Kada i da li će Lipschis, koji je osumnjičen da je bio čuvar u koncentracionom logoru, biti izveden pred sud ipak je još uvijek nepoznato.

Autori: Stephanien Hoeppner / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Senad Tanović