Potraga za nastavnim kadrom u Njemačkoj

Njemačka ministrica za obrazovanje Anette Shavan pokrenula je žestoku diskusiju prijedlogom da preduzeća kvalifikovane fizičare, matematičare i inžinjere povremeno stave na raspolaganje školama. Ovaj prijedlog naišao je na velike kritike. Istovremeno je objavljena studija, u kojoj se kaže da prije svega maturanti sa lošim ocjenama biraju zanimanje nastavnika. Nastavnik fizike pod pseudonimom Markus Alt je prije nekoliko godina došao da radi u školi. Prethodno je bio zaposlen u industriji. On je primjer onoga što priželjkuje ministrica za obrazovanje Anette Schavan (Anete Šavan). Ona je nedavno zatražila od privrednika i preduzeća da na izvjesno vrijeme posude svoju stručnu snagu njemačkim školama. Razlog je što u Njemačkoj vlada nedostatak nastavnog kadra posebno kada su u pitanju predmeti poput matematike, fizike i hemije. "Iz ubjeđenja sam se opredijelio za ovo zanimanje. Znam da je to bila prava odluka. Nerado bih se odlučio napustiti školu i grad kada bi mi ponudili posao u drugoj saveznoj zemlji. Kada bih otišao ostavio bih prazninu. Ko bi djeci onda predavao fiziku?", pita se Markus Alt.

Nastavni kadar u poodmakloj dobi

Nastavni kadar u Njemačkoj nalazi se u poodmakloj dobi. Trećina njih naredne godine odlazi u penziju. Na 100 penzionisanih nastavnika ili profesora dolazi 60 do 70 novih. Koliko nastavnika tačno nedostaje Njemačkoj u nadležnim ministarstvima niko tačno ne zna. Ekspert iz Essena Klaus Klemm se već godinama bavi ovom temom. On procjenjuje da je Njemačkoj svake godine potrebno 22.000 novih učitelja, nastavnika i profesora. Na tržištu rada za nastavni kadar, tvrdi on, vlada haos i nema sistematskog planiranja. Proteklih godina se veoma mali broj studenata odlučilo da izabere zanimanje nastavnika. Njihov imidž je u međuvremenu gori nego ikada. Okrivljuju se za loše rezultate učenika, koji su postali vidljivi u međunarodnoj PISA-studiji.

Mnogi ne dočekaju penziju

Osim toga učitelje često bije glas da su lijeni, jer imaju najčešće slobodna poslijepodneva i ljetnji raspust u trajanju od 6 sedmica. Klaus Klemm o tome kaže kako "postoje različiti motivi za ovaj studij". "Mi imamo i takve studente na Pedagoškoj akademiji, koji, da budem pomalo i zloban, nikada nisu mogli podnijeti djecu. Nije im uspjelo da dobiju posao u banci (Sparkasse) ili nekom koncernu (Karstadt) i onda kažu, dobro opredijeliću se za pedagoški smjer." Pored toga, mnogi nastavnici pate od tzv. "Burn Out" sindroma i često ne dočekaju penziju. U Njemačkoj, kako govore rezultati provedene studije, gotovo svaki maturant može postati učitelj. Ali, oni sa najboljim ocjenama gotovo nikada se ne odlučuju za ovaj poziv.