1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Potražioci azila su spremni na sve"

Stranac koji je u svojoj domovini progonjen zbog toga što je homoseksualac ima pravo na azil. Ali, na koji način je moguće utvrditi da li je potražilac azila gej? Za odgovorom sada traga i Evropski sud pravde.

DW: Holandske vlasti su odbile zahtjeve za azil trojice muškaraca iz Sijera Leonea, Ugande i Senegala. U zahtjevima su naveli da su u svojim domovinama progonjeni zbog toga što su homoseksualci. Nadležni su u nedoumici jer se postavlja pitanje kako se, pravno gledano, može utvrditi da je neko gej. Zato je zatraženo mišljenje Evropskog suda pravde u Luksemburgu. Da li je i kako moguće utvrditi seksualnost potražioca azila?

Klaus-Diter Zon: Presuda Evropskog suda pravde o ovom pitanju očekuje se za nekoliko mjeseci. Odluka suda je važna, jer će uticati na donošenje drugih. Istovremeno, to znači da će nadležni ubuduće imati nekakav katalog kriterijuma, kojim bi mogla da se utvrdi nečija seksualna orijentacija. Naprotiv, mišljenje suda će potvrditi da je seksualnost nešto što je neodvojivi dio pojedinca, to je do ličnog identiteta.

Istovremeno bi trebalo imati u vidu da u rješavanju ovakvih pitanja ne može biti šablona. Svakom slučaju se mora pristupiti individualno i ja priželjkujem mišljenje Suda, u kojem će takav stav biti jasno naznačen. U postupcima je izuzetno važno uzimanje u obzir svih specifičnosti svakog slučaja ponaosob.

Ali to ne znači da svi zbog drugačije seksualne orijentacije progonjeni?

Klaus-Dieter Sohn EINSCHRÄNKUNG

Klaus-Diter Zon

Uvijek postoji mogućnost da se po toj osnovi dobije azil. Ali Evropski sud pravde sigurno neće reći da nije dozvoljena provjera takvih tvrdnji. Međutim, sud može da kaže kakve se mjere u tom procesu ne smiju primijenjivati. To sigurno ne može biti neki medicinski pregled ili test, kojim će biti utvrđeno da li su homoseksualci ili ne. Jer, tako nešto je nespojivo sa ljudskim dostojanstvom. Podnosioci zahtjeva za azil su, moglo bi se reći, jasni gubitnici. Jer oni su, kada su u nedoumici, spremni da pristanu na sve. Najvažnije je, pravno gledano, ipak da dobiju šansu.

Veliki broj zahtjeva za azil na kraju ipak biva odbijen. Organizacije za ljudska prava kritikuju nadležne da mnoge zahtjeve ne provjeravaju dovoljno detaljno. Kakve metode vlasti uopšte imaju na raspolaganju?

Evropski sud pravde će se držati pozicije da razlog odbijanja može biti nedostatak kredibiliteta (na sveukupnom nivou). To znači da nadležni u kontaktu sa podnosiocem azila, mogu da dođu do saznanja, koji vjerodostojnost njihove priče dovode u pitanje. Jedan od trojice muškaraca je zatražio azil, a svom zahtjevu je naveo da ga u domovini progone jer imao seksualne odnose sa ćerkom svog poslodavca. Nekoliko mjeseci kasnije je počeo da tvrdi da je progonjen zbog toga što je homoseksualac. Takve izjave su protivrječne i djeluju neuvjerljivo. Nadležni u tom slučaju mogu da odbace zahtjev i bez ikakvog utvrđivanja da li je neko homoseksualac ili ne.

Holandija je odbacila zahtjeve trojice muškaraca već u prvom razmatranju. Jedan od argumenata glasio je i da podnosioci azila nisu životno ugroženi, jer progon mogu da izbjegnu prikrivanjem svoje seksualnosti. Nije li to kršenje ljudskog dostojanstva i primjer nemarnosti suda?

Tačno. Takva argumentacija jednostavno ne funkcioniše. Jer, to bi moglo i drugačije da se posmatra. Iznošenje jedna takve tvrdnje može se protumačiti i kao priznavanje seksualnosti koju su podnosioci zahtjeva naveli. Isto tako argument vlasti može da se shvati i kao potvrda progona zbog kojih je podnijet zahtjev za azil. Drugim riječima, odbijanje zahtjeva pada u vodu. Iznošenjem takvih tvrdnji vi biste mogli da kažete, ali to su upravo argumenti za odobravanje azila.

*Klaus Diter Zon (Sohn), pravni savjetnik i šef odsjeka za institucionalno pravo Centra za evropsku politiku u Frajburgu.