1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Poticanjem potrošnje pomoći privredi

Njemačka privreda već sada trpi negativne posljedice međunarodne financijske krize, a stanje ekonomije će se još i pogoršati. Vlada u Berlinu najavljuje usvajanje opsežnog paketa mjera za poticaj privrednog rasta.

Kako poticati potrošnju i izbjeći privrednu recesiju?

Kako poticati potrošnju i izbjeći privrednu recesiju?

Investicije u infrastrukturu, poreske olakšice za one koji kupe novi autombil - ovih dana ne manjka prijedloga šta bi njemačka vlada morala poduzeti kako bi se izbjegla recesija privrede. Vlada razmatra paket mjera za izbjegavanje krize koju previđaju kao posljedicu turbulencija na tržištu finansija. Ipak, na osnovu dosadašnjeg iskustva mjere vlade za poboljšanje konjukture privrede nisu donosile neku veliku korist.

Posljednji paket za podršku konjukture njemačke privrede vlada u Berlinu je donijela 2006. Te godine je, naime, povećan porez na dodatnu vrijednost, pa je investrano 25 milijardi eura u stimulativne mjere. Brojni privredni eksperti su još tada govorili kako je to potuno bespotrebno jer je privredi ionako išlo dobro. Te godine je privredni rast iznosio 2,9 odsto.

Milijarde eura poreskih obveznika - da li se time može izbjeći recesija?

Milijarde eura poreskih obveznika - da li se time može izbjeći recesija?

Milijarde eura za radna mjesta

Sada vlada razmatra da odvoji 50 milijardi eura koji bi bili raspoređeni na osnovu plana koji ima 16 tačaka. Njemačka kancelarka Angela Merkel govori o ciljanim investicijama u privredu i spašavanju milion radnih mjesta: "Na ovaj način želimo da osiguramo opstanak radnih mjesta, te da svoj razvoj nastavi što je moguće više grana industrije. Stoga će vlada ciljano uložiti sredstva tamo gdje vidi da će to donijeti trajnu korist."

Slični programi su usvajani i 1967. kada je Njemačka izašla iz perioda takozvanog "privrednog čuda", procesa obnove privrede nakon drugog svjetskog rata. Naftna kriza iz 1974. je bila još jedan od povoda za intervenciju vlade koju je tada vodio kancelar Helmut Schmidt. Oba ova paketa mjera su imali skromne efekte, izostao je učinak kojem su se političari nadali. Državne finansijske injekcije su za posljedice imale porast državnih dugova s kojim su se onda borile naredne vlade.

Mada je stopa nezaposlenosti u Njemačkoj trenutno relativno niska, brojna radna mjesta su ugoržena

Mada je stopa nezaposlenosti u Njemačkoj trenutno relativno niska, brojna radna mjesta su ugoržena

Primjeri postoje, ali ne baš pozitivni

Postoji i aktuelan primjer iz SAD. Prije nekoliko mjeseci vlada u Vašingtonu je za oko 100 miliona domaćinstava podijelila čekove u vrijednosti od 300 do 1200 dolara. Bila je to glavna mjera programa od 168 milijardi dolara kojim je htjela da se podstakne domaća privreda. Predsjendik Buš je tada izjavljivao kako će taj novac pomoći Amerikancima da se izbore sa porastom cijena namirnica i nafte. Osim toga, taj novac će dati zamah domaćoj potrošnji, odnosno domaćoj privredi koja će od toga profitirati.

Finansijska kriza koja je uslijedila je sahranila taj program. Naime, brojni Amerikanci su prethodnih godina živjeli praktično na kredit, brojni su uzeli hipoteke na svoje kuće. Na taj način, brojni građani nisu uopšte razmišljali o tome da dobijene čekove potroše u prodavnicama, nego su ih iskoristili kako bi smanjili svoje dugove u bankama.

Preporuka redakcije