1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Postoji volja za reformama u BiH

Reforme koje su dogovorile HDZ, SNSD i SDA su danas 10.11.2008 privukle pažnju i medija na njemačkom jeziku. Osim toga se piše i o prvom Turčinu koji bi mogao postati predsjednik jedne političke stranke u Njemačkoj.

default

U Briselu će se danas razgovarati i o stanju u BiH

List "Neue Zürcher Zeitung" donosi ölanak pod naslovom "Postoji volja za reformama u BiH", u kojem piše:

Osnova za reformu ustava bi trebalo da bude evropska konvencija o ljudskim pravima i dejtonski sporazum. Lideri tri najuticajnije stranke iz oba entiteta su dogovorili da definišu koje su to osnovne funkcije koje će preuzeti zajednički organi vlasti. Reforma je očito dogovorena u saradnji sa međunarodnom zajednicom i nju će na savjetodavan način pratiti i međunarodni eksperti. OHR je pozdravio dogovor koji je uslijedio samo nekoliko dana nakon što je EU dala mizernu ocjenu BiH za njene reformske napore. U izvještaju se posebno kritikovala hronična razjedinjenost bh-lidera. Predsjednik SDA, Sulejman Tihić, nije se ustručavao da putem televizije javno kaže kako je ovo jasan signal koji političari upućuju u pravcu EU. Ipak, tek ostaje da se vidi da li će Brisel biti zadovoljan samo riječima, ili će čekati na djela, stoji u listu "Neue Zürcher Zeitung".

Čem Ozdemir bi mogao preuzeti kormilo zelenih

Njemačka bi uskoro mogla dobiti prvog migranta koji je postao predsjednik jedne stranke. Čem Ozdemir, političar čiji roditelji su 1963. u Njemačku stigli iz Turske, mogao bi narednog vikenda biti izabran za predsjednika zelenih. Njemački listovi ne mogu a da ne porede ovo sa izborom Baracka (Barak) Obame, prvog crnca za predsjednika SAD-a. To čini i list "Die Welt", mada ističe da se paralele Ozdemir-Obama brzo potroše.

Ozdemir je otjelovljenje srednjeg sloja turskih migranata koji su se uklopili u liberalne miljee velikih gradova. Nedavno je u Berlinu predstavio svoju knjigu „Turska“, u kojoj traži modernizaciju te zemlje, ali i piše o mogućnostima za napredak Turaka koji žive u Njemačkoj. Ozdemir se zalaže za multikulturno društvo, a njegovo porijeklo igra veliku ulogu u njegovim političkim ambicijama. "To da se interesujem za probleme migranata je razumljivo samo po sebi.", kaže on. Ozdemir bi mogao unijeti novi duh u političko djelovanje zelenih koji na vrhu već odavno imaju političare od juče, one koji su činili vladajuću koaliciju s bivšim kancelarom Gerhardom Schröderom (Gerghard Šreder). Ipak, Ozdemiru za to nedostaju i nove ideje.

Yes, THEY can....

Obamom i migrantima u Njemačkoj bavi se i list Tagesspiegel. Ovaj list piše: Yes, they can! Da, ONI to mogu. Amerikanci su izabrali prvog crnog predsjednika, ali je teško zamisliti da bi Njemačka uskoro mogla dobiti prvog kancelara koji bi bio recimo turskog porijekla.

List Tagesspiegel piše da Njemačka još uvijek čak i kod same definicije svojih građana čiji su roditelji stranci ima probleme, pa se tako govori o „ljudima s migrantskim porijeklom“. Desetljećima je trajalo dok je Njemačka prihvatila činjenicu da je useljenička država, da ta država, poput svih drugih na svijetu, nije teritorija na kojoj žive samo pripadnici jednog mitski i strogo definisanog, genetski određenog plemena, naroda. Društvo još uvijek ne može zamisliti da bi Nijemac turskog porijekla mogao biti kancelar. Ova zemlja tek treba da shvati da ima svoje građane, a ne svoj narod, piše list Tageszeitung.