1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Postoji opasnost od propasti monetarne unije

Osvrćući se na krizu eura, dužničke krize u pojedinim zemljama eurozone i prezaduženost Grčke, njemački dnevni tisak komentira ulogu Njemačke u svemu tome i kakvu perspektivu Grčka doista ima da se "izvuče" iz krize.

Novčanica od 50 eura koja gori

Euro i dalje u opasnosti, tvrde njemački komentatori

Hrana: maslinovo ulje, luk, povrće, itd.

Grčka gubi time što se njezino maslinovo ulje prodaje kao 'talijansko'

List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome članku o Grčkoj piše o gospodarskim mogućnostima te zemlje i iskorištavanju ekonomskih potencijala, ali i o kuriozitetima koji su karakteristični za grčku ekonomiju.

FAZ tako o grčkoj ekonomiji piše da "bez zdravog gospodarskog rasta s većim izvoznim udjelom, ova balkanska zemlja neće moći prevladati krizu. Ali otkud da dođe taj rast?" - pita FAZ, napominjući da se u Grčkoj tako često kao odgovor na to pitanje navodi: turizam i poljoprivreda.

Talijansko maslinovo ulje ustvari grčko maslinovo ulje

Ovaj list se u svezi s tim osvrće na jednu novu studiju o mogućnostima gospodarskog rasta grčke ekonomije, a o kojoj se dosta raspravlja u Grčkoj. "To veoma detaljno djelo s nekoliko iznenađujućih rezultata novi naziv 'Grčka za deset godina'. Na početku se autori posvećuju analizi grešaka i propusta te nabrajaju slabosti grčke ekonomije. U glavnom dijelu analize je, međutim, riječ o tome kako Grčka može naučiti iz tih grešaka.

Jedan dobar, u grčkim medijima često citiran primjer se tiče izvoza maslinovog ulja. Grčka je treći najveći proizvođač maslinovog ulja na svijetu, ali oko 60 posto grčkog eksporta ide u Italiju. Puno toga 'talijanskog maslinovog ulja', koje Nijemci i drugi zapadnoeuropski kupci nabavljaju u skupim delikatesnim trgovinama, ustvari potječe iz Grčke. Zakonodavstvo koje je neprijateljski ustrojeno prema investicijama (i djelomično nedostatak poduzetničkog duha) se pobrinulo za to da se grčke masline samo u iznimnim slučajevima na licu mjesta dalje prerađuju", komentira FAZ i navodi sličan "kuriozan" primjer "grčkog feta sira", čiji udio na svjetskom tržištu iznosi 28 posto.

Angela Merkel

Merkel krizu dijeli na faze

"Postoji niz takvih primjera. Samo kroz pojačanu industrijsku preradu poljoprivrednih proizvoda kao i njihovu profesionalnu komercijalizaciju bi se, prema procjenama u McKinsey izvješću (američka savjetodavna organizacija, op.a.), u narednom desetljeću moglo stvoriti 120.000 novih radnih mjesta u Grčkoj te bi se trgovinska bilanca mogla poboljšati za 1,2 milijarde eura godišnje." - navodi FAZ.

 

Hoće li nakon dužničke opet uslijediti globalna kriza?

List Süddeutsche Zeitung (SZ) se u svome članku o dužničkoj krizi u pojedinim eurozemljama osvrće na uzroke krize i kriza i na opasnost od nove krize nakon trenutačne u Europi. SZ piše o njemačkom stavu po tom pitanju te komentira:

"Angela Merkel krize rado dijeli na različite faze. To stvari čini preglednijima i lakše objašnjivima. Prema tumačenju savezne kancelarke svijet se trenutačno nalazi u trećoj fazi globalne financijske krize, koja je započela 2007. krizom bankovnom sektora, 2009. prerasla u gospodarsku krizu i 2011. svoj vrhunac dostignula u dužničkoj krizi država. Sve je to točno, ali da tu nema riječi 'vrhunac': naime, veoma je upitno je li trenutačna gužva oko Grčke doista predstavlja vrhunac cijele nevolje, ili će nakon faze tri uslijediti i faza četiri - jedna nova kriza bankovnog sektora, uzrokovana kroz jedan ili više bankrota u Europi."

Zabrinuti broker na burzi ispred nekoliko monitora

Strah od nove krize, odnosno faze četiri

"Na koncu bi Merkel i njezini suborci u EU-u i G20 stajali točno tamo gdje su 2007. bili započeli s poslom. Razlika je sada ta da su banke, poduzeća i države lošije pripremljene za drugu kriznu rundu, nego što su to bili za prvu. Opasnost je, dakle, velika da bi mogao propasti i europski fond za spašavanje (tzv. kišobran za euro), i na koncu i monetarna unija." - komentira SZ.

Priredila: Marina Martinović
Odgovorna: urednica: Belma Fazlagić-Šestić