1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Postoji li čarobno rješenje?

Evropa posljedice privredne krize najviše osjeća kroz sve veću nezaposlenost. U Barceloni su se ovih dana sastali ministri rada Evropske unije pokušavajući na taj način da pronađu zajednički odgovor na krizu.

Evropska moneta euro na ulici sastavljenoj od euro novčanica kao simoboličan cilj privrednog rasta

Evropska moneta euro na ulici sastavljenoj od euro novčanica kao simoboličan cilj privrednog rasta

Razlike među zemljama Evropske unije su velike, ali sve se moraju boriti sa nezaposlenošću. Ministri rada Evropske unije već odavno zastupaju mišljenje da se s tim problemom ne može boriti svaka zemlja pojedinačno nego da bi trebalo udružiti snage.

I u Evropskom parlamentu se bave istim pitanjem pa su pozvali kao gosta bivšeg povjerenika za evropsko tržište Maria Montia. On veliki problem vidi u tome što je evropsko tržište ostvarilo veliku slobodu za vrlo mobilni kapital u Evropi, ali socijalne politike pojedinih zemalja se i dalje reguliraju na nacionalnoj razini. Kriza je ovaj nesrazmjer samo pojačala. To se posebno primjećuje na poreskoj politici. "Trebali bismo izbjeći da evropsko, sve savršenije, tržište bez ikakve saradnje pojedinih zemalja, kada se radi o poreskoj politici, izaziva sve veći nesrazmjer na uštrb rada i u korist kapitala i drugih mobilnih proizvodnih faktora", kaže Monti.

Nemoguća harmonizacija na njemačkoj razini

Njemački ured za ponudu i potražnju radnika

Njemački ured za ponudu i potražnju radnika

Ali, treba li zbog toga ujediniti evropsku socijalnu politiku? I sam Monti ne misli tako. Njemački zastupnik iz konzervativne stanke Kršćanskih demokrata Werner Langen ne vidi kako bi se to moglo izvesti. "Vjerujem da se socijalnim dimenzijama Evrope možemo približiti samo korak po korak, jer, kao prvo: članice to nisu u stanju i kao drugo: nisu ni spremne za to. I vara se svako ko misli da se u Evropi može postići visoka socijalna razina kao što je u Njemačkoj, ako se zalaže za socijalno harmoniziranje. Neće nikada biti moguće harmoniziranje na njemačkoj ili na austrijskoj razini", kaže Langen.

Umjesto ovim prije svega akademskim pitanjem, ministri rada Evropske unije bave se u Barceloni sasvim praktičnim problemom tržišta rada. Evropska komisija najavljuje da će nezaposlenost u EU preći preko 10 posto. Španjolski ministar rada Celestino Corbacho misli da se, uprkos nezaposlenosti, treba držati zadanih mjera oporavka. "Čak i kad privreda pokazuje znakove oporavka, ti su pokazatelji još slabi. A i tamo gdje je nezaposlenost još uvijek u porastu, jedinstveni smo po pitanju da mjere za oporavak moraju ostati na snazi."

Čarobna riječ ili čarobno rješenje?

Povjerenik EU za socijalna pitanja Vladimir Spidla zalaže se za koncept koji stoji iza umjetne engleske riječi flexicurity, a koja je sastavljena od riječi fleksibilnost i sigurnost, pa bi se to moglo prevesti kao naprimjer fleksigurnost. Zaposleni bi trebali čitav život učiti i biti mobilni, ali i socijalno zbrinuti. "Flexicurity je tokom krize još važniji. Jer kriza je ljude često primoravala na vrlo teške dugotrajne promjene. U srži je politike flexicurityja da se ljudima u ovim promjenama pruži podrška", upozorava Spidla.

No flexicurity nije tačno definiran. Neki težinu pridaju prilagodljivosti, drugi pak sigurnosti. I u tom smislu se vidi evropska raznolikost.

Autor: Christoph Hasselbach / Snježana Kobešćak

Odg. urednik: S. Tanović