Postignut dogovor oko budžeta EU

Dok su predsjednici 25 država i vlada EU za vrijeme predsjedavanja Tony Blaira prošlog decembra ograničili izdatke, sada je uspjelo njihov opseg barem malo povećati. Oko četiri milijarde Eura. Novac kojim će se primjerice pomagati boravak studenata u inozemstvu, zajedničke granice EU bolje štititi ili istraživati mogućnosti korištenja obnovivih izvora energije.

Za poslanike Evropskog parlamenta je bilo principijelno pitanje da o budućem budžetu ne odlučuju samo šefovi država i vlada. Njima je još jednom uspjelo naglasiti sve veću ulogu parlamenta, mada je povećanje budžeta za manje od jednog postotka samo simboličke naravi. Na kraju krajeva su vlade te koje uplaćuju u zajedničku evropsku kasu.

To će se promijeniti teka kada EU bude raspolagala u daleko većem opsegu no dosasa vlastitim izvorima prihoda. Ali evropski porez, koji bi išao iz džepova građana direktno u Bruesseles, po svoj prilici još dugo vremena neće biti stvarnost.

Financijski gledan Evropa stoji pod pritisko opravdanja: da li se milijarde u svrhu strukturalne reforme doista korektno i svrsishodno troše? I kako da se objasni činjenica da se u Bruesselesu doduse vode oštre borbe za svaki cenu u budžetu, a onda ostaju velike sume koje se uopće ne koriste. I na kraju zajednička agrarna politika – ona guta oko 40 % ukupnih sredstava. Da li je to danas još primjereno suvremenom svijetu.

Dok god načelna pitanja nisu odgovorena, biti će teško ostvariti napredak u financijskoj politici Evrope. Zato je za 2008 godinu najavljeno preispitivanje mogućnosti razvoja budžeta ubuduće. Mnogi se nadaju, a prije svih Britanci, da bi to moglo dovesti do skraćenja izdataka za poljoprivredu.

Ovaj budžet je prvi u kojem su obuhvaćene i nove zemlje članice. On predstavlja dokaz da je solidarnost moguća i u proširenoj Evropi, ali pokazuje i gdje su granice te solidarnosti.