1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Postignut dogovor o novoj njemačkoj vladi

Predsjedništva stranaka nove koalicione vlade Angele Merkel, Unije CDU/CSU i Liberalno demokratske stranke (FDP) prihvatili su u subotu (24.10.) program vlade za sljedeće izborno razdoblje.

default

Westerwelle, Merkel, Seehofer

Prilikom predstavljanja vladinog programa pred novinarima njemačka kancelarka i predsjednica Kršćansko demokratske unije (CDU) Angela Merkel je izjavila da je "Koalicionijski ugovor je okrenut ka budućnosti". Ona je najavila da će vlada još ove godine krenuti s programom za brzi privredni oporavak. Koalicioni ugovor pod nazivom "Privredni rast. Obrazovanje. Zajedništvo.", sadrži i porezne olakšice za porodice kao i za poduzetnike. "Prihvatamo posao sa zadovoljstvom ali i s određenom dozom hrabrosti", rekla je Merkel prilikom zajedničkog predstavljanja programa s predsjednicima Kršćansko socijalne unije (CSU) i FDP-a Horstom Seehoferom (Horst Zehofer) i Guidom Westerwelleom Gido Vestervele).

Skraćenje vojne obaveze

Ehrenmal der Bundeswehr

Vojna obaveza vojnika Bundeswehra biće skraćena sa 12 na 6 mjeseci

Osim poreznih olakšica za porodice, novi vladin program predviđa i skraćenje vojne obveze s 12 na 6 mjeseca, usporeni plan odustajanja od atomske energije, te reformu zdravstvenog sustava. "Naš je cilj da građanima na kraju mjeseca ostane više u platnoj vrećici", rekao je Seehofer.

U vanjskopolitičkom dijelu programa, u dijelu koji se odnosi na proširenje Evropske unije više se izričito ne spominje "pauza u procesu proširenja s izuzetkom Hrvatske" kako je to stajalo u predizbornom programu Unije CDU/CSU, nego se samo spominje Turska ali ne kao punopravna članica nego zemlja prema kojoj "treba produbiti odnose". Politikom prema Evropskoj uniji bavit će se i prvi vladin proglas najavljen za četvrtak uoči EU samita.

Opozicija nezadovoljna

Novi vladin program naišao je na osudu opozicije koja ga karakterizira kao "neostvariv" i "nesocijalan" te udruga za zaštitu okoliša koje kritiziraju ustrajanje na atomskoj energiji. Predstavnci privrede pohvalili su program nove vlade posebice zbog poreznih olakšica za poduzetnike.

Bundestagswahlen 2009 Stimmabgabe Gregor Gysi Flash-Galerie

Gregor Gysi, šef opozicione Ljevičarske stranke smatra da je novi vladin plan neostvariv

Vodstva vladinih stranaka predstavila su i nove članove kabineta kao i podjelu ministarstava. Funkciju kancelarke i dalje će obnašati Angela Merkel a novi šef kancelarskog ureda postaje dosadašnji generalni sekretar CDU-a Roland Pofalla (Roland Pofala). Ministarstvo vanjskih poslova i dužnost vicekancelara preuzima šef FDP-a Guido Westerwelle koji će na tom mjestu naslijediti poznate liberalne prethodnike poput Hans-Dietricha Genschera (Hans Ditrih Genter Genšer) i Klausa Kinkela.

Ministarstvo unutrašnjih poslova preuzet će Thomas de Maiziere (CDU), ministarstvo finansija Wolfgang Schaueble (CDU). Ministarstvo obrane preuzima Karl Theodor zu Guttenberg (CSU) a ministarstvo privrede

Reiner Bruederle (FDP). Predstavnici vladajuće koalicije obznanili su i da će dužnost evropskog povjerenika za industriju, koja se trenutno nalazi u rukama njemačkog socijaldemokratskog političara Guentera Verheugena (Ginter Verhojgen), preuzeti demokršćanski političar i trenutni premijer savezne pokrajine Baden - Wueternberg, Guenther Oettinger (Ginter Otinger).

Flash-Galerie Guido Westerwelle FDP

Šef liberala Guido Westerwelle biće novi njemački ministar vanjskih poslova

Vladine stranke bi tokom nedjelje i ponedjeljka trebale na izvanrednim stranačkim kongresima prihvatiti vladin program a u ponedjeljak navečer bi trebao biti i potpisan koalicijski ugovor. Na drugoj sjednici novog saziva Bundestaga u srijedu, Angela Merkel bi trebala ponovno biti izabrana za kancelarku a nakon toga bi trebali i prisegnuti novi članovi vlade. Posle sedam godina u opoziciji, konzervativci su od 2005. vladali u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom Njemačke (SPD), koja je na izborima pretrpjela veliki poraz osvojivssi samo 23 odsto glasova birača, najmanje poslije Drugog svjetskog rata.

Agencije/BFŠ

Preporuka redakcije