1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Poslovi plaćeni 1 Euro

Alexander Freund26. august 2004

Za neke su takozvani, 1 ili 2 euro poslovi, izlaz iz dugogodišnje nezaposlenosti a za druge je to bilježenje ljudi koji će ih obavljati ili čak povratak poslovima karakterističnim za vrijeme Trećeg Rajha. Do 600.000 primalaca novog novca za pomoć nezaposlenima, bi, prema riječima saveznog ministra privrede, Wolfganga Clementa, moglo biti tako posredovano. Takozvani 1-2 eura poslovi, su mnogo unosniji nego što to zvuči s tim što je sporna njihova korist.

https://p.dw.com/p/AVnE
Gospodja drži plakat na kojem piše: "Ja rado radim za 1 euro".
Gospodja drži plakat na kojem piše: "Ja rado radim za 1 euro".Foto: AP

Da bi se olakšalo ponovno uključenje na tržište rada, dugogodišnji nezaposleni radnici u Njemačkoj prema zakonu HartzIV mogu na poslovima od sveopšte dobiti zaraditi 1-2 eura po satu a da se to ne odbija od novca za pomoć nezaposlenima.

Pošto se ne radi o pravom radnom odnosu, neće biti isplaćivana plata nego "primjerena odšteta za veći trud" čija visina nije tačno odredjena. Zakon nije striktno odredio moguća mjesta za zapošljavanje ali to svakako mora biti posao od javnog interesa. Misli se, dakle, na poslove uredjivanja zelenih površina ili rad u socijalnom segmentu kao što je briga o starijima, briga o djeci ili očuvanje okoliša.

Dakle, svaka nezaposlena osoba mora prihvatiti ponudjeni posao jer joj uprotivnom prijete kazne i čak ukidanje prava na novac za nezaposlene. No, takozvana, jeftina radna mjesta su mnogo lukrativnija nego što se misli.

Prema proračunu Instituta za njemačku privredu u Kölnu jedan samac bi, uz nadoknadu za nezaposlenost i zaradu od 2 eura po satu mjesečno, imao 1000 eura zaradu, što je više od neto plaće jedne kasirerke u istočnoj Njemačkoj koja uz to mora platiti i stanarinu. A nezaposlena osoba koja je u braku i ima dvoje male djece bi sa poslom plaćenim 2 eura i nadoknadom za nezaposlenost imala bruto dobit od 12,40 eura po satu, a to je više nego što zarađuju pojedini štručnjaci.

Postavlja se pitanje šta ovi poslovi donose samim nezaposlenima. Oni koji su se borili da se ovakvo zaposlenje uvede, smatraju da bi ovi poslovi mogli pridonijeti jačanju samopouzdanja dugogodišnjih nezaposlenih osoba a mogli bi i pomoći da se ti ljudi ponovo naviknu na tačnost i redovno rano ustajanje.

Nasuprot tome, kritičari smatraju da su osobe pogodjene reformom stigmatizirane. Nezaposlenom stručnjaku ili sekretarici čišćenje gradskih parkova ne bi pridonijelo jačanju samopouzdanja.

Mnogo više ovakav džeparac podsjeća na rad u Trećem Rajhu kada su nezaposleni morali za sitan novac obavljati svakojake poslove: isušivati močvare, kultivirati neobradive površine ili pomagati u izgradnji autoputeva.