Poslodavci radije angažuju honorarce

Biti honorarni saradnik u Njemačkoj i nije tako loše. Najviše honoraraca ima u ugostiteljstvu i u kulturnoj djelatnosti, marketingu i medijskim kućama i sve više među stručnjacima za informacione tehnologije.

Ovi posljednji su najčešće programeri, stručnjaci za softver ili mrežne sisteme… i rade na projektima. To znači da ih određena firma angažuje za projekat, do kojeg je došla na konkursu ili pak u okviru reorganizacije ili modernizacije sopstvenih struktura. Ova vrsta honoraraca je vrlo često manje više organizovana i nastupa kao tim, koji čini više profilisanih saradnika. Taj tim slobodnih saradnika firmi nudi kompletnu uslugu.

Honorarce štiti zakon, ali i tarifni ugovori

U Njemačkoj je status honorarnih saradnika regulisan zakonom, ali i tarifinim ugovorima od branše do branše. Kristijan Hope je zaposlen u Deutsche Welleu, u sindikatu Verdi, bavi se pravima honorarnih saradnika i kaže da u ovoj medijskoj kući ima oko četiri puta više honoraraca nego stalno zaposlenih. Ilustracije radi, ako DW ima oko 1.000 stalno zaposlenih, to znači da honorarca ima oko 4.000. „Jedni odlaze drugi dolaze i među njima postoje velike razlike“, kaže Hope.

„Slobodni saradnik je onaj koji sam nudi svoje usluge poslodavcu. To su klasični honorarci. Za njih bi se moglo reći da su u najgorem položaju. Međutim ima i onih koji su više manje vezani za redakciju. To znači, dolaze u redakciju jednom, dva puta, nedjeljno i bave se poslovima po nalogu urednika redakcije“, kaže Hope i nastavlja: „ Ima i onih koji rade i po pet dana u sedmici, dakle isto kao i stalno zaposleni. Oni imaju pravo na plaćen odmor, na bolovanje, a isto tako ne mogu da budu odbačeni od danas do sutra. Dakle garantovana im je izvjesna sigurnost, a ako jednoga dana dođe do prestanka angažmana, onda imaju pravo na otpremninu.“

Primanja regulisana ugovorom

Tarifinim ugovorima su utvrđene visine honorara za poslove koje slobodni saradnik obavlja. Firma je dužna da honorarcu plati najniži honorar sa te tabele, a honorarni saradnik ima slobodu da se izbori za više, pojašnjava Hope. S obzirom na tendenciju da firme, čak i DW koji je dio njemačkog javnog medijskog servisa, sa svojim radnicima sve rjeđe sklapaju ugovore na neodređeno vreme, konkurencija među slobodnjacima je sve veća – pa je i ta sloboda borbe za veći honorar zapravo samo na papiru.

Autorka: Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić